Danas je u Žepču završen Međunarodni znanstveni simpozij “Žepče 1458.–2008.” koji je okupio 23 znanstvenika iz Žepča, BiH i RH. Posljednjeg dana simpozija izneseno je sedam radova i održana je zaključna rasprava. Prvog dana je izneseno čak 16 znanstvenih radova.
U osvrtu za RPŽ tajnik ovog međunarodnog znanstvenog skupa dr. Slavko Slišković kazao je da je zadovoljan simpozijem koji je po njegovim riječima uspio.
“Ovaj simpozij je opravdao očekivanja. Uvidjeli smo puno toga što je bitno za prošlost, ali i za budućnost žepačkog kraja. U zaključnoj diskusiji smo se dotaknuli i tema na kojima se još može raditi i istraživati. Ono što me osobito obradovalo je odaziv predavača. Nedostajala su samo tri predavača, a 23 su stigla u Žepče.
Znanstvenici su došli sa svih strana i s eminentnih institucija iz RH i BiH poput Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta za crkvenu povijest iz Zagreba, te iz BiH s Instituta za istoriju iz Sarajeva, Orijentalnog instituta i Fakultet islamskih znanosti. Predstavili smo i povijest vjerskih zajednica u Žepču: katoličke, pravoslavne, islamske i židovske, dobrim dijelom kulturne i demografske tokove. Naravno, tu su i brojne povijesne teme. Mogu kazati da je to jedan od rijetkih simpozija koji je okupio na jednom mjestu toliko različitih izlaganja o jednom kraju”, kazao je Slišković.
Danas su izlagali: Seka Brkljača: “Stanovništvo Žepča od 1910. do 1941. godine”, Anđelko Akrap: “Demografska kretanja žepačkog kraja”, Tatjana Mušnjak: “Restauracija i konzerviranje Matica župe Žepče”, Eli Tauber: “Židovska zajednica u Žepču”, Izet Efendić: “Islamska zajednica u Žepču”, Slavko Slišković: “Strukture Katoličke crkve na žepačkom području” i Tomo Vukšić: “Sukob vladike Kosanovića i nadbiskupa Stadlera zbog Žepča”.
Na zaključnoj raspravi su se mogli čuti prijedlozi da se obrade stradanja Hrvata i ostalih naroda tijekom i neposredno po okončanju II. svjetskog rata. Prema do sada prikupljenim podacima u tom razdoblju je stradalo 1088 Hrvata.
Također, moglo se čuti da veću pozornost treba pridodati procesu doseljavanja hrvatskog puka na područje Žepča poslije 1820. godine, baciti značajnije svjetlo na doba NDH, obraditi razvoj gospodarstva i industrije u Žepču, zemljopis i prirodu žepačkog kraja. Ipak, svi su nazočni pohvalili ovaj znanstveni skup i njegove domete ocijenivši ga iznimno značajnim za žepački kraj i istaknuli su njegovu visoku razinu.
Moderator zaključne rasprave dr. Milan Kruhek je kazao da znanost ne može odgovoriti na sva pitanja, dodavši da će buduća znanstvena istraživanja vjerojatno dati odgovor i na mnoga pitanja iz povijesti žepačkog kraja kojih se ovaj znanstveni simpozij nije uspio dotaći.