Mostar – Najava obnove treće po redu džamije u zapadnom dijelu Mostara podigla je prašinu jer dr. fra Andrija Nikić, predsjednik HKD–a Napredak Mostar, tvrdi da je ta džamija izgrađena na temeljima katoličke crkve i traži da se obnova ne dozvoli na tom mjestu. Radi se o džamiji Ali–bega Lafe na Pijesku koja je sagrađena prije 1631., a srušena 1993. Ova je džamija uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države.
“U ime HKD–a Napredak Mostar tražim da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak izvrše arheološka iskopavanja te da se ustanove temelji porušene crkve, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija”, naglašava Nikić. On tvrdi, pozivajući se na povijesne dokumente, da je ta džamija sagrađena na temeljima crkve sv. Ante koju su franjevci sagradili oko 1390. To bi značilo da je crkva starija za oko 240 godina od džamije.
Nikić tvrdi da se obnova “crkve i oronuloga franjevačkoga samostana u Zahumu” spominje u dokumentima iz Dubrovačkog arhiva iz 1426., navodeći da su danas katolička zdanja u BiH postala “arhiv pod zemljom”, koji još uvijek nije dopušteno obnoviti. Stoga traži pomoć od nadležnih ustanova da se obnove “starija zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije”.
“Pretvaranje crkve u Sjevernom logoru nakon rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće. Ako se želi da na ovim stranama bude mira, onda neka se izgradi džamija pokraj crkve, a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje zločina”, kaže Nikić.
Istodobno, mostarski muftija Seid ef. Smajkić kaže da Nikićeve tvrdnje nemaju nikakve osnove i da ne doprinose pomirenju. “Nikić za svoje izjave nema argumenata. Ovih dana ćemo mu poslati knjigu ‘Sumarni popis sandžaka Bosna’ u kojoj je naveden popis objekata, imovine i ljudi kada su došli Turci. Taj objekt je star više od 400 godina i mi smo gruntovni vlasnici. On, ako se bavi istraživačkim radom, svoje izjave treba bazirati na autentičnoj građi, a ne na glasinama. Franjevci sada masovno posežu za tim pričama o izgradnji džamija na crkvama”, naglašava muftija, koji zanemaruje činjenicu da, kad govori o popisu ljudi prilikom dolaska Turaka, da su mnogi tadašnji stanovnici ove zemlje bježali pred Turcima na Zapad (jadranski otoci, Molise/Italija, Gradišće, Prekosavlje…) i kao takvi nisu dio “popisa” o kojem govori.
Također, ovdje se nameće i razumno pitanje zašto je tek danas Nikić zatražio arheološka istraživanja lokaliteta Pijesak, a ne recimo prije deset i više godina, kada je za isto imao više mogućnosti.
Slična situacija dogodila se prije nekoliko godina u Stocu prilikom najava obnove tamošnje Careve džamije, za koju pisani izvori tvrde da je bila kršćanska crkva. Iz tog su razloga biskup mostarski msgr.dr. Ratko Perić i nekolicina povjesničara zatražili arheološka iskopavanja prije obnove džamije. Tada je isticano da je Careva džamija napravljena na tlocrtu kršćanskog hrama te da bi arheološka iskapanja omogućila pun uvid u pravu istinu. Međutim, osim što isto nisu dopuštali u Islamskoj zajednici, nalogom međunarodnih institucija u BiH do takve mogućnosti nije moglo doći.
Iako iskopavanja u Stocu nisu dopuštena, ista su izvršena u Bijeljini na lokalitetu u ratu porušene Atik džamije, za koju se, kao i za stolačku, smatralo da je sagrađena na crkvi. Tada su nađeni križevi, srednjovjekovni grobovi i ostaci velebnog hrama.