Vjekoslav Bevanda: ‘Nasilje se nastojalo proširiti i na hrvatska područja’

Hrvatski premijer Zoran Milanović jučer je u Mostaru bio s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom. Između nekoliko sastanaka, koji su vezani isključivo za nasilje, sigurnost i posljedice, predsjedatelj Bevanda u intervjuu za Večernji list ustvrdio je da su se prosvjedi iz dijela kuhinje bošnjačkih političkih stranaka pokušali prebaciti na hrvatska područja.

Najvažnijim smatra što nije potpaljeno bure baruta u Mostaru između Hrvata i Bošnjaka.
Kako komentirate posjet premijera Milanovića i njegove poruke?
Doživljavam to kao posjet prvog čovjeka izvršne vlasti susjedne, prijateljske i bliske nam države. Ovaj posjet za mene je ohrabrenje, a bili smo u stalnoj telefonskoj vezi za eskalacije nereda, zajedno s još nekoliko državnika iz drugih zemalja koji su se zanimali za stanje u zemlji. Njegova osobna odluka bila je doći ovdje, razgovarati i vidjeti razmjere destrukcije. Očito je ovo odluka čovjeka koji ima osjećaj odgovornosti i koji želi biti od pomoći i potpore. Kao premijer zemlje koja je članica EU, Milanović nam donosi i poruku Europe. Zbog toga je ovaj posjet višeznačan.
 Neki ovo već sada predstavljaju kao potporu državi BiH, neki Hrvatima, a treći pak zločesto, po staroj matrici prigovaraju da je riječ o miješanju u unutarnje stvari BiH?!
Ni u kojem slučaju nije riječ o miješanju. A za mene je posve očekivano da se na taj način sve tumači u BiH na različit način. No, kada dođe premijer zemlje članice Europske unije, susjedne zemlje s kojom dijelimo 1001 kilometar granice, za mene je isključivo riječ o potpori prijateljskoj državi. Naravno, i Hrvatima koji su konstitutivni narod ovdje. 

A kako vi komentirate same prosvjede i strukturu prosvjednika s obzirom na to da se među obespravljene ljude uvukao znatan broj organiziranih nasilnika?
Živim u nadi da svjedočimo završetku nasilja. Ne može nitko negirati da su ljudi u BiH u teškoj socijalnoj situaciji. Isto tako, ne može se negirati da je ta ekonomska kriza jednako prisutna i u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji. Socijalno nezadovoljstvo očito je zloupotrijebljeno pa su oštricu bunta preuzeli huligani koji su organizirano palili i uništavali zgrade. Ne može se tek tako spaliti zgrada s više katova. A spaljeno ih je desetak. Očigledno je sve to politički instruirano. A sada to polako izlazi na vidjelo sa zahtjevima za ukidanje županija. Znakovito je to da su bile napadnute zgrade državnih i županijskih institucija.
Što vam to govori?
Pa najveće ovlasti, prava, nadležnosti, financijska sredstva ima upravo Federacija BiH. Ako itko snosi odgovornost za ovako teško stanje, to je u svakome slučaju federalna vlast. Postoje već sada ozbiljne sigurnosne indicije da iza nasilja stoje određene političke stranke iz Sarajeva. Imate li vi takve informacije? U mojoj je nadležnosti Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). U kontaktu sam s direktorom i sasvim normalno je da me informira što se događa. Upravo sam zbog svega toga još zabrinutiji.

Vi ste Mostarac. Jeste li strahovali da plamen koji je potaknut nasiljem i uništavanjem preraste u hrvatsko-bošnjački sukob u Mostaru, gradu koji je ostao jedina višenacionalna zajednica u BiH?
Nitko me ne može uvjeriti da to nije organizirano s vrlo lošom namjerom. To nema veze s nezadovoljstvom, jer da je povezano s time, bilo bi puno masovnije i izašli bi ljudi iz cijeloga grada, a ne samo iz jednoga dijela. Previše su teške rane na ovome gradu i nitko nema pravo stavljati sol na ranu. Uvijek je zlo za Mostar dolazilo sa strane. I ovoga se puta to isto dogodilo. Očito su postojale instrukcije da dođe do međunacionalnih sukoba. Da su se organizirali ljudi s druge strane i da je pala mrtva glava, mi danas ne bismo imali o čemu razgovarati.
Visoki predstavnik nije isključio mogućnost da se u BiH rasporede dodatne vojne trupe EU te kako iza prosvjeda stoje uglavnom Bošnjaci muslimani. Kako to komentirate?
Ne bih to želio komentirati jer mislim da i visoki predstavnik ima svoju odgovornost. On ima mehanizme koje je mogao davno uporabiti i vratiti stvari u normalne tijekove.
Vaša stranka HDZ i HNS ocijenili su da se val nasilja pokušao proširiti na hrvatska područja. Dijelite li vi takvo mišljenje?
Apsolutno tako, a kako drukčije. Činjenica je da je smišljeno rađeno na tome planu. Nadam se da to neće biti tako i kako će svi shvatiti da je jako loša namjera onih koji stoje iza svega ovoga. Može li se ovim “proljećem”pokrenuti proces ukidanja županija, novoga Daytona? Neki zaista misle da se to može tako provesti. Ja, međutim, mislim da ne može.
Ovaj bunt vremenski korespondira i s dokumentima koje je donio Europski parlament o BiH u kojemu se traži federalizacija ove zemlje i novi ustroj?
Ja ne mogu tvrditi je li to posljedica nekih svjetskih događaja. Ali, simptomatično je kako se, čim postoji naznaka da Hrvati dobiju jednaka prava, uvijek nešto organizirano dogodi. Neki ove događaje nazivaju i “bosanskim proljećem” po uzoru na zbivanja u zemljama arapskoga svijeta! Možemo li očekivati svjetliju budućnost nakon toga?
To je ono što me plaši, iako jasno upozorava. U arapskome svijetu bilo je puno mrtvih, raseljenih, imali smo kaos. Ja sam mislio da smo zatvorili stranicu prošlosti s više od 100.000 mrtvih.
Je li ovo povratak u to vrijeme, vrijeme rata?
Ne želim ni misliti o tome. Ali o tome bi morali voditi računa svi oni koji potiču nasilje. Mir je prva stvar na koju svi odgovorni ljudi moraju misliti. Sve se može rješavati dogovorom. Ako ova vlast ne valja, na izborima se sve može promijeniti. Ali ovdje su huligani preuzeli inicijativu. I kroz rušilački pohod pokazali da im je mir na zadnjem mjestu.
Je li BiH ovime pokazala kako je neuspješna država koja nije u stanju odgovoriti ovakvim iskušenjima te da bi ovo stanje moglo voditi njezinu raspadu, što dio zemlje priželjkuje?
Neuspjeh je svih onih koji nisu napravili svoj posao. Prije šest mjeseci pred državnim smo institucijama imali slične prosvjede, koji su na izvjestan način bili generalna proba ovih zbivanja. Isti su protagonisti i tada i sada.
BiH ima velike probleme. Što će u ekonomskom smislu europske budućnosti donijeti ove slike nasilja, razaranja?
Kapital traži sigurnost i transparentnost. Za strance je ovo jasna poruka i reagirat će s oprezom. To je, nažalost, dugoročno stanje i investitori nas zaobilaze. Imao sam razgovore potkraj tjedna s vrlo značajnim njemačkim investitorima kada je sve počelo. Mogao sam slijegati ramenima kada su me pitali o sigurnosti. 

Što je mogući izlaz iz ovoga vrlo teškog stanja?
Europska perspektiva. I ona nema alternative.

VL