Što je lijek za umornu vjeru?

Vatikan – Odgovor na krizu vjere nalazimo u radosti Svjetskih dana mladeži, koji su istinski lijek za umornu vjeru, poručio je Benedikt XVI. na tradicionalnoj predbožićnoj audijenciji za razmjenu božićnih čestitki s Rimskom kurijom.

Podsjećajući na glavne događaje tijekom godine, Sveti Otac posebno se osvrnuo na novu evangelizaciju u Europi, rekavši da se može u iskustvu Svjetskih dana mladeži otkriti oruđe za obnovu kršćanskog života.

Govoreći o Europi, “pogođenoj umorom kršćana”, usporedio ju je s Afrikom gdje se rukom dotiče “kršćanska radost”, koja obnavlja snagu da se u teškim uvjetima ljudskog trpljenja služi Kristu, da se služi drugima ne vodeći računa o vlastitom blagostanju. Susret s takvom vjerom, spremnom na žrtvu, u kojoj i jest radost, snažan je lijek protiv zamjetnog umora kršćana u Europi, ustvrdio je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan. Govoreći kako je cijela godina bila u znaku nove evangelizacije, počevši od ustanovljenja Papinskog vijeća za novu evangelizaciju do proglašenja Godine vjere, s nakanom da se promijeni stanje, rekao je da nitko ne može sam riješiti problem. Srž crkvene krize u Europi jest u krizi vjere. Ako ne nađemo odgovor, ako se ne oživi vjera, bivajući duboko uvjerenje i stvarna snaga zahvaljujući susretu s Isusom Kristom, onda su sve reforme uzaludne, istaknuo je Benedikt XVI.

Kako naviještati Evanđelje? Na to je pitanje Sveti Otac odgovorio govoreći o baštini Svjetskih dana mladeži, koju je nazvao “lijekom protiv umornog vjerovanja”. Na svjetskim danima mladih doživljava se “novo iskustvo katolištva, univerzalnosti Crkve, gdje u susretu s Gospodinom i u jedinstvenom slavlju iščezavaju različitosti. Zajedničko je slavlje svojevrsna domovina srca jer nas objedinjuje u veliku obitelj. Činjenica da su svi ljudi braća i sestre na svjetskim danima nije ideja, nego je stvarno iskustvo koje rađa radost, primijetio je Papa. Iz tog se osjećaja rađa novi način kršćanskog življenja.

Osvrnuvši se na susret s dvadeset tisuća dragovoljaca na Svjetskom danu mladih u Madridu, rekao je da su ti mladi u svojoj vjeri žrtvovali dio života, ne zato jer je to bilo naređeno ili jer se tako zarađuje nebo a izbjegava pakao, ili zato jer su željeli biti savršeni. Ti su mladi činilo dobro, premda je bilo teško i morali su se nečega odreći, jer je lijepo činiti dobro, lijepo je biti na raspolaganju drugima. Ali za to je potrebna odvažnost. Ti se mladi nisu obazirali unatrag, odnosno na sebe, kazao je Papa dodajući da u Europi mnogi kršćani najviše gledaju na sebe, sebi čine dobro, gledaju unatrag i stoga su u opasnosti da se poput Lotove žene pretvore u stup soli.
Nastavljajući promišljanje o Svjetskim danima mladeži kao putokazu za novu evangelizaciju, Papa je istaknuo “klanjanje”, duhovni čimbenik Svjetskih dana mladeži.

Unatoč neizmjernom mnoštvu mladih pred Presvetim se stvarao golemi muk, to se osjetilo u Hyde parku u Londonu, te u Zagrebu i na Svjetskom danu mladih u Madridu. S Euharistijom na skupovima mladih ističe se i nazočnost sakramenta pokore, koju mladi naravno doživljavaju, a ta spontanost nedostaje drugdje, rekao je Papa.

Završavajući govor Papa se ponovno osvrnuo na gospodarsko-financijsku krizu u Europi rekavši da je u prvom redu riječ o etičkoj krizi koja uništava pokretačku snagu odgovornosti i zauzimanja za druge, poglavito siromašne. Toj krizi odgovara radost Svjetskih dana mladeži, ona je odgovor na sumnju o opstojnosti Božjoj, koja biva i sumnja o čovjeku. Svjedoci smo naglog širenja te sumnje, zamjećujemo je u pomanjkanju radosti, u nutarnjoj tuzi koja se može primijetiti na ljudskim licima. Jedino vjera mi jamči da život i u teškim vremenima ima smisla. Veselje vjere dolazi iz nutrine, a upravo to predivno iskustvo svjedoče Svjetski dana mladeži.

Podsjećajući na brojna apostolska i pastoralna putovanja u 2011. godini, Sveti se Otac osvrnuo i na nedavni međuvjerski susret u Asizu. Mogli smo se susresti u ozračju prijateljstva i uzajamnog poštivanja, ljubavi prema istini i zajedničkoj odgovornosti za mir. Nadamo se da je susret obnovio zauzimanje za mir, pomirbu i pravednost u svijetu, zaključio je Benedikt XVI.

RPŽ/IKA