Što donosi prijedlog ustavnih promjena u BiH?

Sarajevo – Nimalo ne iznenađuje što je došlo do ograničenog sukoba unutar SDP-a, ali i prije toga oglašavanja deseci nevladinih udruženja koji su se usprotivili prihvaćanju ustavnih promjena kojim su dva HDZ-a, SDP BiH i Savez za bolju budućnost uredili pitanje izbora članova Predsjedništva BiH neizravno kroz državni Dom naroda.

Time se predlaže reduciranje ovlasti državnoga vrha zbog njegova posrednog izbora. Prije svega jer dokument koji je usuglašen te se u tek jednome, ali bitnom dijelu razlikuje od prijedloga iz Republike Srpske o izravnom načinu biranja, smanjuje mogućnost zloporaba kakva je u praksi BiH bila u tri navrata. Ovaj je dokument u najvećem dijelu prihvaćen i na susretu političke sedmorke na posljednjem sastanku u Banjoj Luci jer predstavlja vizu za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Svaka opstrukcija provedbe dokumenta podrazumijeva definitivnu blokadu BiH k EU.

Političkim sporazumom koji je pretočen u konkretne amandmane mijenjao bi se jedan članak Ustava BiH te Izbornoga zakona ove zemlje. Izmjenama se utvrđuje da će ubuduće, umjesto navoda da će to biti jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin, stajati da se biraju tri člana, dva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske te da ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili ostalih. Predsjedništvu se ostavlja nadležnost nad Oružanim snagama, ovo kolektivno tijelo predstavlja BiH, potpisuje i proglašava zakone, imenuje i razrješava veleposlanike, ratificira međunarodne sporazume, ima ovlasti za sazivanje sjednice Vijeća ministara i Parlamenta te ima pravo sudjelovati u radu svih sjednica. Predsjedništvo imenuje kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara nakon konzultacija s političkim strankama u Zastupničkom domu te imenuje članove Upravnog odbora Centralne banke BiH. Državnome vrhu pri tome se u odnosu na sadašnje stanje oduzima nadležnost u kreiranju vanjske politike. Najzanimljiviji je dio koji se tiče načina biranja članova državnog Predsjedništva. Dakle, to po ovome prijedlogu može biti svaki izabrani zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Svatko od zastupnika, klubova ili skupine može kandidirati jednu osobu za člana BiH Predsjedništva. Tako utvrđeni kandidati upućuju se Domu naroda. Svaki klub naroda u Domu naroda BiH s liste nominiranih kandidata bira jednoga nakon čega se utvrđuje zajednički popis kandidata o kojima se glasuje. Taj popis onda ide u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a ako tamo na dobije većinu, postupak se ponavlja. U drugome krugu ako Zastupnički dom ne potvrdi liste kandidate, smatraju se izabranim članovi koje je potvrdio Dom naroda.

RPŽ/VL