Tko su glavni kandidati za novog papu?

Rim – Zagreb – Nakon šokantne najave pape Benedikta XVI. da će se potkraj mjeseca povući s položaja, možda je došlo vrijeme da Katolička crkva izabere prvog neeuropskog vođu, i to iz najveće vjerničke baze – Južne Amerike, piše agencija Reuters.

U toj regiji živi 42 posto od ukupno 1,2 milijarde katolika u svijetu. To je najviše u odnosu na ostale dijelove svijeta, uključujući i Europu u kojoj ih je 25 posto.

Nakon Poljaka Ivana Pavla II. i Nijemca Benedikta XVI., položaj nekad rezerviran za Talijane sad je dostupan svima. Povjerenje kardinala u konklavi dobit će onaj za kojeg procijene da će najbolje voditi Crkvu.

Dva visoka vatikanska dužnosnika nedavno su spomenula moguće nasljednike, a sukus njihovih izjava jest da bi novi Papa doista mogao biti iz Južne Aerike.

Znam za mnoge biskupe i kardinale iz Južne Amerike koji bi mogli preuzeti odgovornost za Crkvu, rekao je nadbiskup Gerhard Mueller, koji obnaša nekadašnju dužnost kardinala Ratzingera na čelu Kongregacije za nauk vjere. U predbožićnom razgovoru za njemački dnevnik Rheinische Post dodao je kako Crkva uči da kršćanstvo nije usredotočeno na Europu.

Švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik vatikanskog ureda za kršćansko jedinstvo, izjavio je za ciriški dnevnik Tagesanzeiger da budućnost Crkve nije u Europi. Bilo bi dobro da u idućoj konklavi bude kandidata iz Afrike ili Južne Amerike, rekao je. Dodao je da bi se opredijelio za kandidata izvan Europe ako bi imao iste kvalifikacije kao i kandidat iz Europe.

Ako je doista došao red na južnoameričkog Papu, najizgledniji su kandidati nadbiskup Sao Paola Odilo Scherer i Argentinac talijanskog podrijetla Leonardo Sandri, koji je sad na čelu Kongregacije za istočne Crkve.

Afrički je favorit kardinal Peter Turkson iz Gane, čelnik Papinskog vijeća Iustitia et pax.

Trojica stručnjaka za vatikanska pitanja objasnila su za drugi najtiražniji američki list Usa Today da će se tražiti kandidat koji može revitalizirati katolički svjetonazor, koji polako blijedi na kršćanskom zapadu, i istodobno dovesti u red vatikansku kuriju, složenu birokratsku strukturu koja upravlja svjetskom Crkvom, a proizvela je skandal Vatileaks. Trebat će im talentiran administrator i vješt komunikator.

Najviše od svega treba im Papa s dvije glavne osobine, rekao je Allen, novinar koji izvještava iz Vatikana za National Catholic Reporter. Treba im um Benedikta XVI. i srce Ivana XXIII. – snažna intelektualna snaga koja može prenijeti poruku i najskromnijem slušatelju, istaknuo je.

Međutim, kaže da ovaj put u Kardinalskom zboru neće biti natjecanja između liberala i konzervativaca. Ondje više nijedan liberal nije ostao, objasnio je.

Lani je John W. Allen kao izvrsno upućen insajder – američki katolik irskog porijekla – obavio anketu, pa su utjecajni ljudi u Vatikanu mogli reći što misle o pojedinim kandidatima, o razlozima „za“ i „protiv“ njihova izbora, bez potrebe za taktiziranjem.

Koja je korist danas od te lanjske ankete? Nije sigurno da smo iz nje doznali tko će biti budući papa – ali zato znamo kako kotiraju u samome Vatikanu neki vodeći prelati i neki prelati u ozbiljnom usponu.

Kardinal Angelo Scola (71), nadbiskup Milana

ZA: Bivši profesor Scola, svojedobni glavni teolog u organizaciji Comunione e liberazione (CL), i dalje ima uporište u tom pokretu, koji je i ekonomski sve jači (Compagnia delle Opere). Veoma je suglasan s Papom, koji ga je iz Mletaka prebacio na još jaču odskočnu dasku u Milano. Protagonist je dvaju projekata: „Nove evangelizacije“, koja je ideja CL, te „Oaze“ (dijaloga s islamom uz podršku kršćanima na Levantu). Kažu da ima Ratzingerovu pamet i Wojtylinu ekstrovertnu karizmu.

PROTIV: Talijanski kardinali jedan drugome podmeću. CL postaje sve antipatičnija (korupcija u Lombardiji, gdje je guverner Formigoni iz CL). Tanko mu je iskustvo u upravljanju.

Kardinal Marc Ouellet (68), prefekt Kongregacije za biskupe

ZA: I on je intelektualac poput Pape. Kozmopolit je: odrastao u frankofonskom Québecu, studirao u Austriji i Njemačkoj, bio je misionar u Kolumbiji. Ima biskupsko i profesorsko iskustvo. Radio je u Kuriji, a i na raznim razinama pastoralnog rada. Drži biskupe, što daje više realne propozitivne moći od od abrogativne Kongregacije za nauk vjere. Mogao bi biti prvi papa iz Novog svijeta i tako razbiti evropocentričnu dominaciju u Crkvi u kojoj su Evropljani manjina.

PROTIV: Smatraju ga Ratzingerovom „fotokopijom“. Manje je sklon eksponiranju i od Benedikta XVI. Nesklon je „realpolitici“. Kažu da bi bio papa molitve, ali strog u pravovjerju.

Kardinal Leonardo Sandri (69), prefekt Kongregacije za istočne crkve

ZA: Iskusan je diplomat, što daje širinu. Potvrdio se kao izvrstan crkveni menedžer 2000-2005, dok je bio zamjenik državnog tajnika („izvršni direktor“ Svete Stolice). Teološki je tvrd, ali politički umjeren, čovjek principijelnog kompromisa. Argentinac rođenjem, i sam je iz Novog svijeta, dapače iz Trećeg svijeta, ali je porijeklom Talijan, što umiruje Evropljane. U dobre je s Washingtonom gdje je bio nuncij.

PROTIV: Kažu da bi bio bolji državni tajnik nego papa. Bio je Sodanov čovjek, pa je na njemu sjena Sodanovih skandala (Kristovi legionari). Istočne crkve nisu bazen glasova kao Biskupi ili Evangelizacija naroda (Propaganda fide).
Potencijalni:

Kardinal Péter Erdö (60), nadbiskup u Ostrogonu

ZA: Madžarski primas je dvaput izabran za predsjednika Evropske biskupske konferencije, što pokazuje da potencijalno ima bazu. Odatle je razvijao izvrsne odnose s afričkim biskupima, što pokazuje da ima dara za okupljanje i moguću podršku i izvan Evrope. U doktrini je tradicionalist, ali se pokazao sposobnim voditi nesložne evropske biskupe ka konsenzusu. Za sadašnje vatikanske prilike razmjerno je mlad, što mu daje perspektivu.

PROTIV: On je pravnik, pa se pitaju kakav bi bio kad bi morao voditi nauk vjere kao papa. Njegova „mladost“ može prepasti kardinale, ako se boje predugog pontifikata. Zamjeraju mu i perifernu poziciju ugarske crkve.

Kardinal Angelo Bagnasco (70), nadbiskup Genove

ZA: Kada ga je Papa postavio za predsjednika Talijanske biskupske konferencije, smatrali su ga slabim i poslušnim. Pokazao se samostalnim i čvrstim, gotovo autonomnim, više od Polettija i Ruinija koji su mu prethodili. Dobro se nosi s talijanskim političarima među kojima je stekao autoritet, precizan je s medijima, nije neugodan. Smatraju da nije u slozi s kardinalom državnim tajnikom Bertopneom, a to je sada poen za. Mnogi bi ga talijanski prelati rado vidjeli kao državnog tajnika.

PROTIV: Nema praktički nikakvu bazu izvan Italije, niti ima iskustva izvan svoje domovine. Izbjegava izjašnjavanje o Katoličkoj crkvi u svijetu, osim općenitih fraza.

Odilo Pedro Scherer (63), nadbiskup Săo Paula

ZA: U Latinskoj Americi je više od polovice svih katolika na svijetu, a među kardinalima iz tog dijela svijeta Scherer ima dobre akreditive. Studirao je na Gregoriani i ima dobru rimsku i vatikansku bazu, ali je pastoralni prelat u tegobnoj stvarnosti, što mu donosi ugled. U samom Brazilu ga vide kao konzervativca, ali u Evropi slovi kao umjerenjak, prihvatljiv s više strana.

PROTIV: Opus ei ga smatra svojom dobrom vezom. U svojoj arhidijecezi nije uspio usporiti odljev katolika prema pentekostalcima, niti porast ateizma i vjerskog ravnodušja. Brazilce u Vatikanu ne smatraju dovoljno čvrstima, što im generalno umanjuje šanse. Doduše, Scherer je njemačkog porijekla, ali sad je papa Nijemac.
Na dugom štapu

Gianfranco Ravasi (70), predsjednik Papinskog vijeća za kulturu

ZA: Briljantan erudit, čovjek široke kulture, najvještiji popularizator vjere u posljednjih stotinjak godina, izvrstan medijski autor, protagonist dijaloga s onima koji ne vjeruju, duhovit, opušten, ekstrovertna varijanta Ivana Pavla I. Bio bi papa koji bi znao pogoditi diskurs za razne vrste vjernika i inih.

PROTIV: Nesposoban prilagoditi se grupama i kortešima, što ga u Italiji izolira, pa nema bazu (osim eventualno Pape). Krvi su mu se napili u Papinskoj akademiji. Ne podnose ga gluplji od njega, što znači da bi teško osigurao većinu u konklavu. Vjeruju (smatram: naivno i pogrešno) da ne bi znao imati čvrstu ruku u obrani svog autoriteta kad bi bio papa.

Kardinal Peter Turkson (64), predsjednik Papinskog vijeća Iustitia et pax; kardinal Robert Sarah (67), predsjednik Papinskog vijeća Cor unum

ZA: Ako bi se napokon glasalo za crnog papu, Ganac Turkson imao bi neznatno bolje šanse od Gvinejca Saraha, jer ima iskustvo i iz kontinentalne biskupske konferencije crne Afrike (SECAM). Turkson je veoma ugodan u dijalogu, doktrinarno pouzdan, pragmatičan u problematičnim situacijama. Obojica su na pozicijama gdje dolazi do izražaja humanitarni angažman.

PROTIV: Podrška crncima je u načelu velika, u praksi tanahna, kako su pokazali svi posljednji konklavi. Njihova vijeća ne odlučuju o pitanjima važnima po karijere biskupa, ne donose zahvalnu bazu glasova. Prema tome, nisu u prednosti ni kao Afrikanci, ni kao prelati.

Kardinal Timothy Dolan (63), nadbiskup New Yorka

ZA: Medijski vještiji i od samog Ivana Pavla II, američki kardinal zna jasno posredovati gledišta, doimajući se blago i razborito i kad iznosi najnepopustljivija gledišta. Doima se opuštenim u naviještanju radosne vijesti, a ne opterećen tjeskobom sudnjeg dana. Ne govori o novcu ako ne mora. Dakle, dovoljno malo sliči na Amerikanca da ima šanse.

PROTIV: Popularnost Dolana napuhali su američki mediji, uključujući i Allena. Nikada nije radio u Kuriji, ne zna njezin mehanizam, što bi ga izložilo manipulacijama. Većina kardinala ga smatra jako zgodnim za Ameriku i tamošnju televiziju, ali ne baš za tradicionalnu, suzdržanu Evropu. Nije im ni dovoljno star.

Kardinal Luis Antonio Tagle (55), nadbiskup Manile

ZA: Iako relativno mlad, osobito za azijske pojmove autoriteta, filipinski primas je već neko vrijeme „prvi među jednakima“ u Aziji, biskup koga i stariji biskupi pitaju za savjet u teološkim dilemama. Pastoralni je djelatnik u pretežno katoličkoj i ne baš bogatoj azijskoj zemlji. Briga za siromašne mu je lajtmotiv. I on je rođeni komunikator, kadar i ponijeti i rasplakati auditorij, pa i biskupe. Na Filipinima kažu da ima „teološki um, glazbeničku dušu i pastirsko srce“.

PROTIV: S periferije je. Premlad je. Studirao je u Rimu, ali nema kurijalnoga ni inoga vatikanskoga, pa ni svjetskog iskustva, te je pitanje kako bi ovladao mašinerijom koja drobi nespremne.

RPŽ/H/JL