Tiskovna konferencija kardinala Puljića povodom odreknuća od službe Benedikta XVI.

Sarajevo – U povodu odreknuća pape Benedikta XVI. od papinske službe vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić upriličio je u ponedjeljak 11. veljače konferenciju za novinstvo u prostorijama Nadbiskupskoga ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.

Obrativši se na početku novinarima, kardinal Puljić pojasnio je da je Sveti Otac svoju odluku odreknuća objavio na redovitom konzistoriju s kardinalima, na kojem se odlučivalo o tri kanonizacije. Osvrćući se potom na riječi dekana Kardinalskog zbora kardinala Angela Sodana, koji je kazao kako je poruka o odreknuću tijekom Konzistorija odjeknula kao “grom iz vedra neba”, kardinal Puljić je objasnio da u novijoj povijesti nije bilo takvih odluka, ali da prema crkvenom pravu do izbora za novog Papu može doći nakon smrti ili odreknuća od službe prethodnog pape. Podsjetivši da služba aktualnog pape Benedikta XVI. traje do 28. veljače u 20 sati, objasnio je da je sljedeći korak proces sazivanja Konzistorija kardinala, poslije čega, nakon određivanja datuma konklava, slijedi i sam proces ulaska u konklave. Govoreći o papinskoj službi koju je vršio Benedikt XVI. otkako je 19. travnja 2005. izabran kao 265. Papa, kardinal Puljić je kazao kako “sigurno s ponosom možemo govoriti o jednom svijetlom liku papinstva u povijesti i možemo biti Bogu zahvalni da smo bili u tom vremenu u kojem je on predvodio Crkvu”. Istaknuvši da mu je žao da je došlo do te geste, istaknuo je pak da je Papina odluka potpuno razumljiva radi zahtjevne službe koju vrši, te da s navršenih 85 godina nije lako slijediti takav ritam.

Upitan da iznese svoju procjenu o tome, koliko će vremena trebati da se sazove konzistorij, kardinal Puljić kazao je da postoji mogućnost konzultacija i prije isteka mandata koji je najavio Sveti Otac, jer će jedan dio kardinala boraviti u Rimu već 22. veljače, ali da prije samog odreknuća neće biti nikakvih konkretnih poteza.
Na zamolbu da prenese osobni dojam s konklava na kojoj je za papu izabran Benedikt XVI., a na kojima je osobno sudjelovao, kardinal Puljić kazao je da je svoja iskustva zabilježio u knjižici “Moje prve konklave”. Izrazio je žaljenje da će nove konklave doći prebrzo, jer je, prema njegovim riječima, papa Benedikt XVI. jedan od najjačih teologa svijeta, te da je, u ono vrijeme kad su ga birali, svima bilo jasno da je on bio najsposobniji “ponijeti zahtjeve vremena”.

Na novinarski upit da iznese svoje mišljenje o tome, je li rano već sada govoriti o nasljedniku Benedikta XVI., kardinal Puljić je objasnio da nagađanja u medijima potječu iz sekularnog svijeta i njihova gledanja, dok proces izbora za novog papu u Crkvi protječe u molitveno-duhovnom ozračju “traženja čovjeka koji može ponijeti odgovor za ovo vrijeme”.

Na novinarski pitanje o tome što bi ta Papina gesta, budući da se u nekim komentarima ističe kako se radi o presedanu, značila za opći svijet, kardinal Puljić je izrazio mišljenje da je Papinu misao pretenciozno tumačiti, ali da smatra kako je, prema osobnom iskustvu s Benediktom XVI., Papa stvari obavljao u jednom njemačkom duhu odgoja i preciznosti te da je, kada je uvidio da ne može nastaviti istim tempom, smatrao da je po savjesti dužan objaviti odreknuće. Izrazio je mišljenje da se ipak ne radi o presedanu, jer se odreknuća događala i ranije te da sa stanovišta Crkve nema nikakvih smetnji pri toj odluci, jer je jedan Papa nakon odreknuća kasnije postao i svecem. Poručio je dalje da ne treba smatrati da je Crkva radi ovoga izgubljena te naglasio da ona “itekako postojano ide dalje, s jasnim postavkama” kao i da će sljedeći papa nastaviti djelo nasljednika sv. Petra i namjesnika Isusa Krista.

Upitan na kraju da iznese svoj komentar o tome, je li zadovoljan sa onim što je poduzeto u slučaju nedavnog ubojstva župnika župe Gospićko-senjske biskupije sv. Franje Asiškog Zavalje, kardinal Puljić je kazao da ne možemo prosuđivati motive, ali da je zločin za svaku osudu i poruka društvu da se ozbiljnije mora raditi na stvaranju sigurnosti. Dodao je da je moguće kako je propust napravljen od strane službe sigurnosti koja je, prema njegovom mišljenju, morala djelovati ranije, kada 1. veljače došlo do krađe u župnoj kući.

RPŽ/IKA