Swoboda: Ciparski model neće biti primijenjen na BiH

Sarajevo – Europska unija neće pristati ni na kakve planove za priključenje Bosne i Hercegovine koji bi slijedili primjer Cipra i političari iz Republike Srpske na to mogu slobodno zaboraviti, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu Hannes Swoboda.

“EU neće podržavati nikakve etničke podjele. Zbog toga bi političari iz RS svoje planove o podjeli ili nekim različitim putevima vrlo brzo trebali vratiti u ladice iz kojih su ih i uzeli”, izjavio je Swoboda kako ga u utorak citira sarajevski “Dnevni avaz”. Ovaj austrijski socijaldemokrat je dodao kako je bi bilo najbolje da takvi planovi “nestanu za sva vremena”.

Ova Swobodina izjava reagiranje je na “probni balon” kojega su lansirali mediji i neki političari iz RS sugerirajući kako je taj entitet u odnosu na Federaciju BiH znatno odmakao u provedbi reformi potrebnih za priključenje EU-u pa bi stoga, po njihovu sudu, i za BiH trebalo primjeniti model kakav je Unija već iskušala primivši u svoje članstvo Cipar, ali bez sjevernog, turskog dijela otoka.

Takve izjave dali su ministrica regionalnog razvoja RS Željka Cvijanocić i nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH i sadašnji predsjednik oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić.

Cvijanović, koja ujedno slovi za neslužbenu ministricu vanjskih poslova RS, ranije je izjavila kako je uvjerena da će razlike u u ispunjavanju uvjeta za članstvo dvaju entiteta u BiH natjerati Europu da još jednom razmisli na koji način koncipirati put te države prema EU. “Moramo shvatiti da je BiH samo ambalaža, pakiranje. Sve što se suštinski dešava, dešava se na razini entiteta”, izjavila je Cvijanović.

Mladen Ivanić je uz to izrijekom kazao kako RS treba inzistirati na ciparskom modelu.

Hannes Swoboda je međutim istaknuo kako je cilj EU-a upravo jedinstveni Cipar. “Cipar ne može biti za EU nikakav poželjni model. Za EU postoji samo jedan Cipar i samo kao jedinstven bit će podržan”, izjavio je ovaj eurozastupnik, pozvavši istodobno političare u BiH da nastave provoditi reforme na koje su se obvezali u ime svoje države.
Europska unija od BiH kratkoročno očekuje da najkasnije do 31. kolovoza u državni parlamet uputi prijedlog amandmana na ustav kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

Ranije je bilo najavljeno kako bi u prvoj polovici rujna trebao biti održan novi sastanak predstavnika BiH i Europske komisije na kojemu bi se analiziralo učinjeno u provedbi reformi. Zbog opće političke krize i zastoja u funkcioniranju vladajuće koalicije u BiH izvjesno je, međutim, kako će zadani rokovi biti probijeni.

RPŽ/H