Misnim slavljima na grobljima diljem žepačkog kraja obilježena je svetkovina Svih Svetih i blagdan Dušni dan. Vjernici su se prisjetiti svojih pokojnika molitvom, polaganjem cvijeća i paljenem svijeća na njihovim grobovima.
U Žepče su jučer i danas stigli brojni Hrvati koji žive u Hrvatskoj i zemljama zapadne Europe. Uz ljetne praznike, te Uskrs i Božić, ovo su dani kada mnoga mjesta u BiH, pa i ona iz kojih su gotovo u potpunosti protjerani Hrvati, uveliko povećaju broj svojih stanovnika ili pak ponovno ožive, makar na nekoliko dana.
Svetkovina Svih svetih u kršćanskoj tradiciji slavi se od 4. Stoljeća, a spomendan mrtvih, to jest Dušni dan, obilježava se od početka XI. stoljeća
Crkva na putu slavi Crkvu koja se već nalazi u trijumfu, u konačnoj nebeskoj slavi. Kako nam imenima ne mogu biti poznati svi koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila dan Svih Svetih kada zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, postavljeni nama za primjer.
Dušni dan utemeljio je sveti Odilon, benediktinac iz opatije Cluny. On je krajem 10. stoljeća uveo obavezno slavljenje ovog spomendana nakon svetkovine Svih svetih. Ta se praksa primjenjivala na različitim mjestima u Crkvi, ali je sv. Odilon imao odlučujuću ulogu u uvođenju ovoga blagdana, jer je kao opat u to vrijeme imao vlast nad više od tisuću benediktinskih samostana diljem Europe.
Službeni spomendan svih vjernih mrtvih potvrdila je i Sveta Stolica 1311. godine. Ovaj spomendan značajan je i po tome što danas svaki svećenik smije slaviti tri mise. Tu povlasticu prvi su dobili svećenici u Španjolskoj 1748. godine, a papa Benedikt XV. proširio ju je 1915. na cijelu Crkvu. Svećenik jednu misu prikazuje za vlastitu nakanu, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve.
Uz blagdan Dušni dan i svetkovinu Svih Svetih, može se dobiti potpuni oprost za duše u čistilištu. Za to je potrebno otići na ispovijed, pod misom se pričestiti, izmoliti Oče naš i Vjerovanje na nakanu Svetoga Oca te posjetiti groblje.
RPŽ