Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici

Srebrenica – U krugu memorijalnog centra u Potočarima pokopani su posmrtni ostaci 409 bošnjačkih žrtava genocida kojega su u srpnju 1995. godine počinile snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.

Tada je ubijeno više od osam tisuća ljudi.

Vjerski obred tijekom pokopa u Potočarima predvodio je poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović.

Pokopani su posmrtni ostaci 409 identificiranih žrtava. Najmlađa je djevojčica koja je umrla odmah nakon porođaja u krugu baze UNPROFOR-a, a najstarija žrtva je muškarac koji je u vijeme ubojstva imao 76 godina. Pokopani su i ostaci 44 dječaka od 14 do 18 godina.

Na komemoraciji sudjelovali su predsjedatelj i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, visoki predstavnik međunarodne zajendice u BiH Valentin Inzko, mnogobrojni bosanskohercegovački dužnosnici s različitih razina vlasti te gosti iz inozemstva.

Srebrenica treba biti primjer i čvrsta poruka da se ovo više nikome i nikada ne ponovi, kazao je načelnik općine Ćamil Duraković.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako je normalnom ljudskom biću neshvatljiva mržnja koja je potaknula na ubojstvo više od osam tisuća ljudi. To su bili pucnji u srce suvremene civilizacije, izjavio je Izetbegović podsjećajući kako će Srebrenica zauvijek ostati tamnom mrljom na onima koji su mogli spriječiti genocid, a to nisu učinili. Neizbježnost pravde, kako je kazao Izebegović, zrno je utjehe za preživjele članove obitelji, a istaknuo je i kako osporavanja genocida moraju prestati.

Američki veleposlanik u BiH Patrick Moon prenio je poruku američkoga državnog tajnika Jonha Kerryja u kojoj se on u ime predsjednika Baracka Obame poziva na priznavanje istine i očuvanje istinskih demokratskih vrijednosti. Odbijamo pokušaje da se ponovno piše povijest, da se njome manipulira i niječe genocid, stoji u poruci američkog državnog tajnika u kojoj se ističe kako je potrebno onemogućiti one koji priječe gradnju demokratskog društva temeljenog na povijesnoj istini.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je da se iz Srebrenice pošalju poruke mira, ali i da se ubijene ne zaboravi jer bi to bilo njihovo ubojstvo po drugi put. Ako želimo razumijeti BiH, moramo razumjeti Srebrenicu, kazao je Inzko.

Počast žrtvama Srebrenice minutom šutnje odao je Hrvatski sabor, s jednom željom – ne ponovilo se, poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.

U srcu Europe i na pragu 21. stoljeća počinjen je genocid, podsjetio je bošnjački zastupnik Nedžad Hodžić. Uz ocjenu kako je napravljen propust da se zločin spriječi, Hodžić, uz sućut i poštovanje, očekuje od današnje Europe da bude jamac mira i da u slučaju potrebe na vrijeme reagira.

U srpanjskim danima 1995. godine na području Srebrenice ubijeno je više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka. Rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine, 11. srpnja proglašen je Europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U Federaciji BiH 11. srpnja je dan žalosti.

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je u lipnju 2010. godine doživotnim zatvorom kaznio obavještajnoga časnika vojske bosanskih Srba Vujadina Popovića i pukovnika Ljubišu Bearu proglasivši ih krivima za, kako je navedeno u presudi, strašan genocid u Srebrenici, a trećeoptuženi obavještajni časnik Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora. Preostala četvorica optuženih za zločine u Srebrenici i Žepi osuđeni su na zatvorske kazne u trajanju od 5 do 19 godina.

RPŽ/H