Senator koji je prijatelj Hrvata?

Senator Joe Biden političar je koji odlično poznaje i Hrvatsku i regiju. Jedan je od prvih američkih političara koji je duboko razumio da je problem ove regije u Slobodanu Miloševiću i njegovoj velikosrpskoj politici, a u skladu s tim svojim stavom ponašao se i u Senatu i u javnosti, prisjeća se Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova koji se s novim demokratskim kandidatom za američkog potpredsjednika susretao i u SAD–u i u Hrvatskoj.

“On je u Senatu podržao sve ključne sporazume za završetak rata u Hrvatskoj i BiH, kao i NATO–ove operacije te uklanjanje Miloševića kao glavnog uzročnika zla na ovim prostorima. Riječ je o otvorenom političaru i toploj i jasnoj osobi. Za Hrvatsku bi bilo iznimno pozitivno kad bi on postao američki potpredsjednik i s obzirom na vanjskopolitičko neiskustvo Baracka Obame, kao i zbog toga jer u Obaminu timu ima ljudi koji su naklonjeniji drukčijem pogledu na regiju, odnosno srbijanskim stavovima”, ocjenjuje Granić. “Senator Biden simpatizirao je hrvatske pozicije, kao i poziciju Hrvata u BiH”, kazao je za Večernji list Miomir Žužul koji se kao hrvatski veleposlanik u Washingtonu u više navrata susretao s Bidenom.

Joe Biden rođen je u mnogobrojnoj obitelji irskih katolika u Scrantonu, a veze tog šezdesetšestogodišnjeg doajena američke politike s katoličkom zajednicom u Americi prilično su jake. Žužul smatra da je Biden bio dobro upoznat sa situacijom u regiji zbog svojih kontakata s predsjednikom Hrvatske bratske zajednice Bernardom Luketichem i bosanskim franjevcem Ilijom Živkovićem.

“Izravan kakav već je, Biden je potkraj devedesetih znao biti vrlo kritičan na račun tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Kao i drugi vodeći američki političari toga doba, nadao se da će Hrvatska brže napredovati u razvoju demokracije, pa je 1998. i 1999. znao biti vrlo oštar u ocjenama. Usprkos tome, vrata senatskog Odbora za vanjske poslove uvijek su mi bila otvorena”, kaže Žužul koji smatra da bi Biden mogao stvoriti dobru ravnotežu prema katoličkim glasačima u SAD–u.

Bivši hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić s Bidenovim je uredom bio u kontaktu u vrijeme kada je, prije nekoliko godina, Biden bio sponzor senatske rezolucije koja se prva založila za primanje Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO. Prisjeća ga se kao snažnog zagovaratelja jačanja NATO–a te kao vrlo simpatične osobe.

U BiH su različite reakcije na Bidenovo imenovanje. Za Srbe je bošnjačko–hrvatski lobist, moćnik koji je naredio Clintonu bombardiranje srpskih položaja u RS, Srbiji i na Kosovu.

Za Bošnjake je istinski prijatelj i zaštitnik cjelovite BiH, a za Hrvate još jedan u nizu američkih političara koji se, zahvaljujući svećeniku iz Posavine fra Iliji Živkoviću, trudio za hrvatsku stvar. Iz naftalina se izvlači njegova uloga u pokušaju ukidanja embarga na uvoz oružja u BiH.

Malo je poznato da se izričito protivio imenovanju P. Ashdowna za visokog predstavnika u BiH. Tada je Biden, na adresu Henryja Hidea, voditelja ureda za međunarodne odnose u Washingtonu, te Richarda Armitagea, zamjenika ministra u odjelu Ministarstva, uputio pismenu zamolbu – peticiju kojom uime Hrvatsko–američke udruge Uzbuna izražava protivljenje Ashdownu, optužujući ga da je svoje protukatoličko držanje dokazao u Sjevernoj Irskoj.

“Kakvi će biti izgledi demokratskog dvojca Barack Obama – Joe Biden na predstojećim američkim izborima, ovisi u velikoj mjeri o globalnoj situaciji. U slučaju većih svjetskih kriza, birači se tradicionalno priklanjaju republikancima”, smatra Miomir Žužul.

“Ako se sadašnja napeta situacija smiri, doći će na red individualne kvalitete gdje bi republikanskom kandidatu Johnu McCainu velik teret mogla biti njegova dob i percepcija da je sa 72 godine prestar za predsjednički mandat”, zaključuje.