Washington – Američki State Department u srijedu je objavio godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu. U izvještaju se kaže da su proteklu godinu na tome polju karakterizirala tri trenda: sve veći zahtjevi širom svijeta za većom osobnom i političkom slobodom, nastojanja vlada da se suprotstave tim slobodama i dodatnom potvrdom da ljudska prava najbolje cvjetaju u demokratskim i civilnim društvima.
Predstavljajući izvještaj, državna tajnica Hillary Clinton naglasila je da je za Sjedinjene Američke Države promocija poštivanja ljudskih prava ključni dio vanjske politike, izvještava VOA.
Kada su u pitanju određene oblasti, regije i zemlje, u izvještaju se navodi da je veliki broj zemalja nametnuo restriktivne i represivne zakone protiv nevladinih organizacija i medija uključujući i internet. U tome kontekstu se spominju Vijetnam, Kina, Rusija, Kirgistan i Kazahstan. U slučaju Afrike, u State Departmentu ocjenjuju da su poštivanje ljudskih prava i demokratski razvoj bili suočeni s velikim izazovima diljem cijelog kontinenta, a osobitu u Zimbabveu, Gvineji i Mauritaniji.
U izvještaj se izražava zabrinutost izborima u Armeniji i Rusiji, kao i zbog nastavljanja uhićenja i zatvaranja političkih i društvenih aktivista u Egiptu, Iranu, Libiji i Siriji, dok se u pohvalnom tonu govori o naporima Kolumbije, Čilea i Argentine da se nose s ranijim slučajevima kršenja ljudskih prava.
Stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini posvećen je dobar dio izvještaja, a prema ocjeni analitičara State Departmenta, ono je i dalje u kategoriji “loše.”
Premda je bilo poboljšanja u nekim dijelovima, dosta je slučajeva zlostavljanja od strane policije, stanje u zatvorima je i dalje loše, pojačano je uznemiravanje i zlostavljanje novinara i pripadnika građanskih udruženja, brojni su primjeri diskriminacije žena, krijumčarenja ljudi i onemogućavanja prava iz rada. Ovoj zbrojnoj ocjeni State Department dodaje i podatak da je najtraženiji optuženik za ratne zločine u Bosni Hercegovini Ratko Mladić i dalje na slobodi.
Na gotovo 20 stranica State Department navodi niz konkretnih primjera koji ukazuju da u BiH problem nije u nepostojanju zakonskih normi koje bi štitile ljudska prava, nego u neprovođenju zakona, intervencijama i zloupotrebama političara, uglavnom radi postizanja političkih ciljeva. Navodi se čak i primjer nestalih osoba u ratu i manipulacija njihovim brojem u svrhu pojačane etničke viktimizacije.
Političke stranke ponekad utječu i na sudstvo u politički osjetljivim slučajevima. Pravosudne reforme smanjile su razinu pritiska i ponižavanja sudaca od strane osoba iz organiziranog kriminala kao i od strane političkih čelnika. U više navrata u tom smislu spomenuto je ime premijera RS–a Milorada Dodika i njegovi pokušaji da utječe na sudstvo.
U izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na BiH, ističe se da se nastavlja i pritisak na medije, od onih na razini cijele zemlje, preko entitetskih do lokalnih. Pojačan je i broj prijetnji novinarima, i to dramatično, navodi se u izvještaju, posebno u zadnje vrijeme.
Ponovno su navedeni primjeri povezani s imenom premijera RS–a, ali su navedeni i primjeri iz drugog entiteta gdje se, stoji u izvještaju, sve što se tiče kritike reisa Mustafe Cerića i islamske vjerske zajednice kojom on rukovodi – proglašava islamofobijom.
Ocjene stanja u RH, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu
U poglavlju o Hrvatskoj kaže se da vlada općenito gledano poštuje ljudska prava svojih građana, međutim, postoje i problemi u nekim područjima. Sudski sustav zatrpan je predmetima, iako su sudovi ponešto smanjili broj neriješenih slučajeva koji čekaju na proces. I dalje je problem zastrašivanje nekih svjedoka u domaćim postupcima za ratne zločine. Vlada je učinila mali napredak na povratu imovine, koju je nacionalizirao jugoslavenski komunistički režim, drugim vjerskim skupinama osim Katoličke crkve.
I dalje ostaje problem društveno nasilje i diskriminacija protiv manjina, konkretno Srba i Roma. Nastavlja se nasilje i diskriminacija žena, ima i izvještaja o krijumčarenju ljudi, nasilju i diskriminaciji protiv homoseksualaca i diskriminaciji protiv ljudi koji su oboljeli od AIDS–a.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju navodi se da je vlada u Beogradu u cjelini poštovala ljudska prava svojih građana, ali se definiraju i problemi kao što su policijska brutalnost i korumpiranost policije i pravosuđa te neefikasna i duga suđenja. Uz napomenu da su protekle godine u Srbiji uhićeni Stojan Župljanin i Radovan Karaždić, dodaje se da vlada u Beogradu još nije uhitila dva preostala haška bjegunaca – Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Među ostalim problemima spominje se zastrašivanje i maltretiranje novinara i boraca za ljudska prava, kao i drugih kritičara vlade, ograničavanje slobode govora i vjeroispovijesti, diskriminacija pripadnika etničkih i vjerskih manjina a posebno Roma, nasilje nad ženama i djecom, trgovina ljudima i neriješeno pitanje velikog broja raseljenih.
Vlada Kosova i UNMIK su 2008. godine uglavnom poštovali ljudska prava, ali su primijećeni i problemi koji se mahom odnose na manjinske zajednice, ocjenjuje se u izvještaju.
Najozbiljniji problemi su pogibije i povrede od neeksplodiranih nagaznih mina ili sličnih eksploziva, korupcija i vladino miješanje u rad sigurnosnih snaga i pravosuđa, slučajevi politički i etnički motiviranog nasilja i društvena netrpeljivost prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Kosovo se također kritizira zbog nedovoljnog napretka u povratku interno raseljenih osoba, trgovine bijelim robljem, nasilja i diskriminacije prema ženama.
U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru konstatirano je također da je vlada u cjelini poštovala ljudska prava ali da su ostali i brojni problemi – uključujući policijsko maltretiranje osumnjičenih u zatvorima, loše zatvorske uvjete, neopravdana uhićenja, zastrašivanje novinara, i diskriminacija prema ženama i etničkim manjinama, a prije svega Romima.