»Imaju plan«, a savjete traže na Facebooku

Zagreb – Definirali smo i mjere kojima aktivno potičemo zapošljavanje, poput izravnih subvencija i potpora za novo zapošljavanje, privremenog oslobađanja od doprinosa novozaposlenih te potpora za izobrazbu i samozapošljavanje, pisalo je u Planu 21, programu temeljem kojeg je Kukuriku koalicija 4. prosinca pobijedila na izborima.

Tri mjeseca kasnije Vlada je na svojoj Facebook-stranici napisala nešto što otvara sumnju koliko je zapravo sposobna rješavati jedan od ključnih hrvatskih problema: »Uhvatiti se u koštac s rješavanjem nezaposlenosti nije lako. Kako biste vi pomogli poduzetnicima, mladima, ženskim osobama? Što najviše koči hrvatskog radnika?«

Na poziv je u utorak i srijedu reagiralo više od 1150 korisnika Facebooka, a u Vladi su se u srijedu potrudili izračunati da ih je čak 63 posto dalo konkretne prijedloge, 18 posto reagiralo je kritikama, 8 posto pohvalama, a 11 posto ih je diskutiralo ili prenijelo svoja iskustva.

»Želimo da građani budu uključeni u donošenje zakona i mjera, a ovo je samo početak naše komunikacije. Ostanite aktivni, predlažite i komentirajte, jer tek tada naš posao ima smisla«, poručeno je iz Banskih dvora, a glasnogovornica Vlade Ivana Grljak kazala je Vjesniku da sličan način komuniciranja imaju i vlade nekih drugih zemalja, tako da u Velikoj Britaniji građani mogu glasati za pojedine prijedloge preko internetskih platformi. »Međutim, mi takve platforme, barem zasad, nemamo, pa smo iskoristili društvene mreže. U Velikoj Britaniji građanima su dali i kanal za artikulaciju savjeta na temu smanjenja javne potrošnje. Oni su također počeli na Facebooku i dogodilo se ovo što se nam dogodilo jučer – dobili smo puno prijedloga bez sistematizacije. Odličan primjer je Island gdje su građani bez intervencije vlasti sami napravili prijedlog ustava. Vlasti su zaprimile dokument, stavile ga na svoje Facebook-stranice kako bi ga građani komentirali«, kazala je Grljak.

U Banskim dvorima su zadovoljni reakcijom građana, iako su mnogi otvoreno rekli što misle o tome da Vlada traži pomoć građana umjesto da sama nudi rješenja za ključne probleme, tim više što je Kukuriku koalicija u predizbornoj kampanji poručivala da »ima plan«. No, vladajući se brane da traženje mišljenja i prijedloga od građana ne znači da Vlada ne zna što treba poduzeti u suzbijanju nezaposlenosti i da jedno ne isključuje drugo.

»Vlada ima odgovornost, ali za svaku pohvalu je da uspostavlja komunikaciju s građanima i dobro je da se ima volje saslušati ljude. Komunikacija je uvijek dvosmjerna i uvijek postoji mogućnost da se neki dobar prijedlog ugradi u program. Komunikacija nikad nije sama sebi svrha – čim otvorite kanal komunikacije, vi ste građanima omogućili da pošalju poruku, a uvijek je dobro komunicirati i uzimati u obzir mišljenje javnosti, a ne da građani moraju protestirati na cesti, na bi ih se čulo«, izjavio je Vjesniku glasnogovornik HNS-a i saborski zastupnik Igor Kolman.

U HDZ-u, pak, tvrde potpuno suprotno i nemaju previše razumijevanja za Vladu koja traži savjete građanima. »Pokazali su da su potpuno nespremni, da nemaju ni plan ni cilj, da ne znaju kako bi se borili s krizom i nezaposlenošću, a i HUP je rekao da su Vladine mjere protiv ulagača. Sada žele odgovornost prebaciti na građane pa neka oni upotpunjuju Plan 21«, rekao je HDZ-ov zastupnik Josip Đakić.

Mnogo korisnika Facebooka poslušalo je Vladin poziv i poslalo prijedloge, među kojima ima i onih ozbiljnih, ali i šaljivih i suviše radikalnih za 21. stoljeće. No, i time su rekli što misle o tome da ih Vlada koja je nedavno pobijedila na izborima poziva da joj pomognu savjetima. »Dok ste bili u oporbi i u predizbornoj kampanji ste nas uvjeravali da vi znate kako izvući zemlju iz krize. Dakle, ovaj vaš upit je priznanje da ne znate, da nemate pojma kako i da ste svjesno i namjerno varali hrvatske građane samo zato da dođete na vlast. Sanader je najbolji primjer koliko štete državi mogu nanijeti osobe željne moći i vlasti i zato sam zabrinut za našu budućnost više nego ikad«, poručio je jedan korisnik, a slično smatra i politički analitičar Anđelko Milardović.

»Vlada koristi blagodati digitalne demokracije. Koristi tehnologiju u političke svrhe da bi došla do informacija do kojih je trebala doći prije nego je postala vlada, pa se postavlja pitanje u kakvoj su vezi Plan 21, realno stanje i pozivanje u pomoć građana. To znači da Vlada ne vlada, da se suočila s problemima koje ne može riješiti i da u tom slučaju mora podnijeti ostavku. Ovo je kilava vlada i kilava vlast, a vlada mora znati upravljati. Na izborima su dobili povjerenje građana da ih izvuku iz problema i krize i za to dobivaju plaću, a sada traže savjet od osiromašenih ljudi«, izjavio je Milardović.

Stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan smatra da je Vlada tražeći na Facebooku pomoć građana pokazala da na pogrešan način koristi društvene mreže. »Vlada mora koristiti društvene mreže da bi prezentirala ono što želi reći, a ovim Vlada ubija tu komunikaciju i stvara dojam da joj je komunikacija na društvenim mrežama postala sama sebi svrha, kao kad neka tvrtka nema o sebi nikakvih vijesti pa postavi pitanje kakvo je vrijeme danas«, kazao je Macan.

Zainteresirani korisnici Facebooka pokazali su veliku maštovitost u svojim prijedlozima, pa će za mnoge od njih biti teško utvrditi kojem resornom ministarstvu ih treba proslijediti. No, prema riječima Ivane Grljak, neozbiljni prijedlozi, poput objave rata Njemačkoj, ipak se neće uzeti u razmatranje.

Maštoviti prijedlozi: objavom rata Njemačkoj do izlaska iz krize?

»Omogućite rad na pola radnog vremena, iznenadit ćete se koliko će se ljudi odlučiti za ovu mogućnost«, »Objavite rat Njemačkoj i čim prvi vojnik dođe na granicu kapitulirajte i predajte je njima u ruke… Kako su oni prošli poslje Drugog svjetskog rata svi znamo, a kako smo prošli mi, kao tobože neki pobjednici, također svi znamo«, »Imamo turizam – poboljšajmo ga legalizacijom marihuane! Napravimo biznis svi skupa! A ne ovo… kebab na svakom uglu!«, »Ukinuti plaćanje komornog doprinosa Obrtničkoj komori, ukinuti plaćanje poreza na tvrtku, ukinuti sivu ekonomiju…« – samo su neki od konkretnih prijedloga građana za suzbijanje nezaposlenosti.

Uz mjere po uzoru na razvijene skandinavske zemlje, neki su nudili suluda rješenja po uzoru na režim Pola Pota: »Potjerajte sve koji primaju socijalnu pomoć da čiste i krče kanale po poljima, koji nisu čišćeni još od vremena Juge. I neka to rade ručno, a ne strojevima za koje bi platili isto kao i da platite ovima sa socijale. Bolje da radi 10 ljudi, nego jedan stroj. Pa šta mislite kako Kinezi zapošljavaju narod? I uvjetujte im rad po svaku cijenu, da neće dobiti socijalu.«

Nešto humaniji je prijedlog da se PDV poveća na 50 posto, porez na dobit na 100 posto te da se dodatno zaposle državni službenici i za njih sagrade nove zgrade, s obrazloženjem da će to svakako pokrenuti Hrvatsku, no našlo se i ideja koje bi mogle ući u razmatranje: »Izjednačite sve vrste rada – honorarno, određeno, neodređeno, vječno, povremeno – i na svaku cijenu neto nametnite 30 doprinosa, a prekinite s glupim i kompliciranim obračunavanjem doprinosa iz dohotka, na dohodak i takve gluposti. Dalje, bolovanja nema. tko je bolestan – automatski je nezaposlen, država mu daje naknadu za nerad, a poslodavac će, ako je zadovoljan čekati, a ako nije – ne mora. Maksimalno omogućite otpuštanja, pa ćete se iznenaditi koliko će se poslodavaca ohrabriti na novo zapošljavanje.«

Nije bez logike ni poruka: »A da pokrenete proizvodnji u RH umjesto da stalno dovlačite šoping centre?! Je li vam to palo na pamet?« A sve pršti u savjetu kako suzbiti nezaposlenost u Slavoniji: »Cijela Slavonija prepuna je vrijednih žena bez posla! Pokušaje sve te žene okupiti u jednu tvrtku ili neki oblik zajedničkog djelovanja. Osigurajte tkalačke stanove za ručno tkanje pamuka, što se puno traži danas, a u Europi će sigurno i više. Koliko metara svaka otka, toliko joj osigurajte plaćeno, a proizvodi će sigurno imati svoje kupce, jer to se ne može nigdje kupiti, ni u jednoj trgovini, a to je prirodan ekoproizvod. Osim toga, mi nemamo malih trgovina sa suvenirima, barem u Slavoniji. Osnujte male trgovine gdje bi obrtnici mogli plasirati svoje proizvode, neka to budu slatke male prodavaonice naše tradicije. Investirati ne treba puno! Hoteli su nam prepuni prostora, ogradite u staklo 10 kvadrata i eto trgovina i posla za žene koje žele raditi u svakom gradu!«

RPŽ/V