Počela bitka za državnu vlast u BiH

Mostar – Nakon što formalno legaliziraju uspostavu vlasti na federalnoj razini, stranke potpisnice famozne SDP–ove platforme pokušat će preuzeti vlast i na državnoj razini.

Temeljna prepreka u tim planovima zasad im je stav srpskog bloka SNSD–SDS da neće ići u formiranje vlasti u kojoj neće biti stranaka koje su dobile većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela na proteklim izborima. Naravno, bez stranaka iz Republike Srpske ni teoretski nije moguće krenuti u uspostavu vlasti na razini države.

Svjesni su toga i platformaši, pa lider SDP–a Zlatko Lagumdžija posljednjih dana poručuje kako stranke koje čine parlamentarne većine u entitetima trebaju otpočeti razgovore o zajedničkoj vlasti na državnoj razini. Usprkos hladnom odgovoru iz RS–a, ima naznaka da će se u cijelu priču ponovno uključiti međunarodni dužnosnici, i to tako što će izvršiti pritisak na Milorada Dodika, pa i dva HDZ–a kako bi se ipak krenulo u formiranje vlasti s platformašima. U europskim diplomatskim krugovima u Sarajevu spominje se i scenarij prema kojem bi nakon uspostave “široke koalicije” na državnoj došlo i do rekonstrukcije vlasti na federalnoj razini.

SDP nije sklon ovakvom scenariju nego zagovara koaliciju svojih platformaša i vladajuće strukture u RS–u. Samo formiranje državne vlasti bez njih, dva HDZ–a ne mogu spriječiti. Zastupnički dom Parlamenta BiH je taj koji na prijedlog državnog Predsjedništva imenuje i potvrđuje mandatara, a potom i Vijeće ministara. Niti u jednom od ova dva tijela vlasti dva HDZ–a nemaju utjecaja, niti mogućnosti spriječiti imenovanje državne vlade.

Jedino tijelo državne vlasti kroz koje bi dva HDZ–a mogla štititi svoju i nacionalnu poziciju je Dom naroda. Očekivati je da dva HDZ–a osiguraju tri od ukupno pet hrvatskih mjesta u državnom Domu naroda. Ta natpolovična većina u Klubu Hrvata nudi vrlo ograničene mogućnosti zbog činjenice da je način rada i odlučivanja u ovom domu takav da više štiti od entitetskog nego od nacionalnog nadglasavanja.

Ono što bi u slučaju da se državna vlast pokuša uspostaviti bez njih dva HDZ–a mogla uraditi je uskraćivanje kvoruma za zasjedanje Doma naroda. Prema daytonskom Ustavu, kvorum za rad Doma naroda čini devetero od ukupno 15 izaslanika, s tim što među devetero mora biti najmanje po troje Bošnjaka, Srba i Hrvata. Drugi mogući način djelovanja dva HDZ–a u Domu naroda je pozivanje na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime bi se usporavalo donošenje zakona i drugih akata od vlasti u kojoj nema legitimnih hrvatskih predstavnika.