Papa stigao u Libanon: Došao sam kao hodočasnik mira, prijatelj Božji i prijatelj ljudi

Bejrut – Srdačna dobrodošlica ali i zabrinutost zbog stanja na Bliskome istoku, dočekali su papu Benedikta XVI. na njegovu dolasku u zračnu luku u Bejrutu.

Katolički patrijarsi i biskupi, predstavnici pravoslavnih i protestantskih Crkava, predstavnici drugih religija i političkoga života, pozdravili su Papu po dolasku u apostolski posjet Libanonu, a skupina mladih odjevena u narodne nošnje držala je natpis „Volimo te, Sveti Oče” na engleskom i arapskom jeziku.

Libanonski predsjednik Michel Sleiman pozdravio je Papu na arapskome ističući da Benedikt XVI. donosi mir od Boga u kojega vjeruju svi narodi toga područja. Također je podsjetio na libanonski model suživota o kojemu je često govorio papa Ivan Pavao II. koji je prije 15 godina posjetio Libanon noseći također poruku mira. Zahvaljujući na pozdravu, Papa je posvjedočio dobre odnose Svete Stolice i države Libanon, te istaknuo da nije došao samo kao državnik, nego i kao poglavar Crkve koja uključuje i brojne istočne Crkve. Podsjećajući na sv. Marona, po kojemu su kršćani maroniti dobili ime, Sv. Otac je rekao da kip toga sveca krasi baziliku Sv. Petra i tako trajno podsjeća na Libanon i na najveću kršćansku zajednicu u toj zemlji. Također je istaknuo da će u Libanonu potpisati i predati posinodsku pobudnicu za Crkvu na Bliskome istoku koja je smjernica za tamošnje kršćane u budućnosti.

Podsjetivši na tužne i bolne događaje u prošlosti Libanona, Papa je istaknuo da uspješnost kako Libanonci žive zajedno pokazuje Bliskome istoku i cijelome svijetu da između katolika i ostalih kršćana i pripadnika različitih vjeroispovijesti može postojati suradnja i poštovanje. Benedikt XVI. u svome je prvom govoru u Libanonu posvjedočio da je došao kao hodočasnik mira, prijatelj Božji i prijatelj ljudi, podsjetivši sve na Isusove riječi “Mir vam svoj dajem”.
   
Papa potpisao “crkveni bliskoistočni putokaz”

U prisutnosti biskupa Bliskog istoka, predstavnika nekatoličkih Crkvi, muslimana i druza, papa Benedikt XVI. u petak navečer, 14. rujna, u grkokatoličkoj melkitskoj katedrala Sv. Pavla u libanonskom gradu Harissa potpisao je Apostolsku pobudnicu “Ecclesia in Medio Oriente”. O njoj je u podne već govorio kao o “crkvenom bliskoistočnom putokazu” koji govori o vjerskoj slobodi, o odnosu prema islamu, o fundamentalizmu i o masovnom egzodusu kršćana iz regije. Benedikt XVI. rekao je i da ta pobudnica želi pridonijeti međureligijskom dijalogu.

Prije potpisivanja posinodske pobudnice Svetome se Ocu obratio nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode. Nadbiskup je zahvalio svima koji su sudjelovali u radovima Sinode koja se odvijala pod geslom: Katolička crkva na Srednjem istoku: zajedništvo i svjedočenje. “Ponovno smo po znaku križa upoznali Isusa Krista, prepoznajući ga u brojnim iskustvima marginalizacije, nejednakosti, bola, trpljenja, nasilja pa čak i rata. Po milosti smo Duha Svetoga uvijek bili svjesni da je križ put slave ne samo Gospodinove nego i svih onih koji ga svaki dan slijede noseći s njim vlastiti križ”, istaknuo je nadbiskup Eterović.

U svom govoru, održanom na francuskom, Papa se osvrnuo na egzistencijalne probleme kršćana na rubu, a u nekim mjestima na Bliskom istoku i stjeranih uza zid. Pozvao je sve da se “ne boje”, ukazujući na simboliku 14. rujna, kada Crkva slavi blagdan Uzvišenja sv. križa.

Kršćanska poruka s križa, “ludost križa”, ima snagu “naše boli preokrenuti u vapaj ljubavi prema Bogu i u milosrđe prema bližnjima”, rekao je Benedikt XVI. Podsjetio je da uvođenje proslave Uzvišenja sv. križa u vrijeme cara Konstantina upućuje na usku povezanost s okončanjem progona kršćana u Rimskom carstvu. Blagdan podsjeća da postoji “neraskidiva veza između križa i uskrsnuća”.

Kršćani na Bliskom istoku bili su prvi koji su primili “Boga koji je postao Sinom čovječjim”. To je “osnaženje vaše vjere”, za koje zahvaljuje Bogu, rekao je Papa.

Pozdrave dobrodošlice na arapskom jeziku Papi je uputio melkitski patrijarh Gregorios III. Laham, zahvalivši mu na kraju govora za njegov pohod, te zaželjevši mu još puno godina života – rečenicom na njemačkom jeziku.
Papa će pobudnicu u nedjelju u Bejrutu službeno uručiti crkvenim poglavarima Bliskog istoka. Dokument donosi smjernice za budući rad katolika i više Crkvi Bliskog istoka povezanih s Rimom.

Papa s novinarima

Tijekom nadlijetanja Italije, Grčke i Cipra Sveti je Otac prema već ustaljenom običaju predsjednicima tih država uputio pozdravne brzojave, a na uobičajenoj tiskovnoj konferenciji u zrakoplovu odgovarao je na upite novinara o dijalogu s islamom, o arapskom proljeću, o stanju u Siriji i na Srednjem istoku, te o zapadnoj potpori Srednjem istoku.

Nikad mi nitko nije savjetovao da odustanem od putovanja u Libanon, a ni ja nisam nikad o tome razmišljao, jer znam kada je najsloženije stanje da je najpotrebniji znak bratstva, ohrabrenja i solidarnost – odgovorio je Benedikt XVI. na upite novinara o tome s kakvim raspoloženjem ide u Libanon.

Odgovarajući na upit o dijalogu s muslimanima, Papa je istaknuo da je fundamentalizam uvijek krivotvorenje religije, koja naprotiv poziva na širenje Božjega mira. Dužnost je Crkve i religija da odbacuju te napasti, da prosvjetljuju savjesti i učine da svatko ima jasnu sliku o Bogu. Papa je pozvao na uzajamno poštivanje, jer svaka je osoba stvorena na sliku Božju, te na snošljivost, jer bez snošljivosti nema ni prave slobode.

Odgovarajući na upite o ‘arapskom proljeću’ i o opasnosti da nestane kršćana na Srednjem istoku, rekao je da je želja za većom demokracijom, slobodom i suradnjom po sebi pozitivna i napredna, te da ona može rasti samo ako se poštuju određena pravila. Moramo sve učiniti da želja i poimanje slobode idu u ispravnom smjeru, da se ne zanemare snošljivost i pomirba jer su bitne sastavnice slobode.

Glede pak stanja u Siriji, Papa je rekao da treba učiniti sve da se zaustavi nasilje i ratovanje. Velika je opasnost da kršćani napuste te krajeve, premda bježe i muslimani – dodao je Papa ističući da Crkva mora naviještati mir, zauzimati se da ljudi shvate da nasilje ne rješava probleme, dodavši da je to obveza i novinara. Umjesto uvoženja oružja, što je težak grijeh, valja uvoziti ideje, mir, kreativnost, prihvatiti druge u njihovoj različitosti, naglašavati potrebu uzajamnog vjerskog poštivanja i poštivanja svake osobe kao Božjega stvorenja, isticati da je ljubav prema bližnjemu temeljna sastavnica svake religije – ustvrdio je Benedikt XVI.

Odgovarajući na upit što Zapad može učiniti za Srednji istok, rekao je da svi imaju dati svoj prinos. Valja utjecati na javno mnijenje, poticati političare da se ozbiljno zauzmu za ostvarenje mira. Vidljivi znakovi solidarnosti i javne molitve mogu pridonijeti ostvarenju mira. Nužan je i naš rad opominjanja, odgoja i pročišćavanja savjesti – zaključio je Benedikt XVI.

Muslimanski prosvjedi potresaju i Libanon

Za vrijeme Papina posjeta i Libanon potresaju prosvjedi muslimana koje je uvrijedio i razljutio nedavno objavljeni američki protuislamski film. Poderani su plakati koji najavljuju Papin posjet. Maronitski patrijarh Beshara Boutros Rai već u četvrtak je pokušao umiriti prosvjednike, ističući da takvo djelo nije samo uvreda za islam, nego “za sve nas”.
Vrhovno šijitsko vijeće u Libanonu pozdravilo je posjet Benedikta XVI. Potpredsjednik unije, šeik Abdul Amir Qabalan, kako prenosi libanonska državna novinska agencija NNA, rekao je da se nada kako će pohod katoličkog poglavara Libanonu biti od koristi.
Tijekom prosvjeda na sjeveru Libanona, jedan prosvjednik je poginuo. Osim toga oko 15 policajaca je ozlijeđeno, kako izvješćuju novine “Daily Star” (online izdanje).

RPŽ/IKA/H