Mostar – U prigodi sedamnaeste godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg–Bosne upriličen je okrugli stol o temi “Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata” na kojem bilo riječi o okolnostima u kojima je nastala i djelovala HZ Herceg–Bosna, zločinima tzv. JNA u Vukovaru i napadu na Ravno, te ignoriranju ovih zločina od strane tadašnje bošnjačke političke elite u Sarajevu, izvješćuje Slobodna Dalmacija.
U vrlo konkretnom i argumentiranom izlaganju dr. Ivo Lučić podsjetio je kako je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović napad na Ravno komentirao rečenicom “Nije to naš rat,” ali je istovremeno organizirao “Zelene beretke” i “Patriotsku ligu” kako bi počeo svoj rat, ističe se u ovome tekstu.
Hrvate je bošnjačka politička elita predvođena Alijom Izetbegovićem iskoristila samo za podršku referendumu o osamostaljenju BiH kako bi napravila svoju nacionalnu državu. Hrvati nisu htjeli ratni sukob s Bošnjacima, ali je on bio neizbježan jer je bio ugrađen u muslimansku politiku dovršetka nacionalnog konstituiranja, odnosno stvaranja njihove nacionalne države, što potkrepljuju i transkripti Bošnjačkog sabora iz rujna 1993. godine. Budući da su događaji iz Domovinskog rata u BIH sve podložniji krivotvorenju, o čemu postoji bezbroj primjera, predstavnici HZ HB odlučili su osnovati Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata – kaže dr. Lučić.
Prof. Željko Raguž podsjetio je kako Bošnjaci i Srbi takve institucije odavno imaju i pomoću njih prikazuju i tumače događaje iz proteklog rata u BiH. Haaški sud bi uskoro trebao svu dokumentaciju o ratu predati institucijama u BiH, a Raguž predlaže da jedna od njih bude i Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata.
Prof.dr. Mladen Ančić kazao je kako se sjećanje na Domovinski rat danas filtrira upravo u Haagu, pa je potrebno izboriti se za pravo na vlastito sjećanje i verziju prošlosti, te pravo da se ona suprotstavi drugim dvjema verzijama, jer je svaka od njih uvod u projekt budućnosti.
I danas postoje dvojbe o ulozi HZ HB, no prema mišljenju njezina predsjednika Vladimira Šoljića, tamo gdje je bila Herceg–Bosna Hrvati su ostali i opstali.
Šoljić je ukazao na nužnost utemeljenja Instituta o istini o Domovinskom ratu radi objektivnijeg utvrđivanja činjenica jer Hrvati danas nemaju ni jednu instituciju koja bi istraživala i činjenično podupirala noviju povijest BiH, o čemu je u svom izlaganju govorio i prof. Jozo Marić, jedan od utemeljitelja HZ Herceg–Bosne.