Peking – Olimpijske igre u Pekingu najviše ćemo pamtiti po američkom plivaču Michaelu Phelpsu i jamajćanskom atletičaru Usainu Boltu.Michael Phelps (23) je osvojio osam zlatnih medalja na Igrama u Pekingu, te je tako srušio rekord sunarodnjaka Marka Spitza koji u Munchenu 1972. godine osvojio sedam zlata. Također, s ukupno 14 zlatnih i dvije brončane medalje postao je najuspješniji sportaš u povijesti olimpijskih igara.
U Pekingu je osvojio zlatne medalje na 400 mješovito, 200 slobodno, 200 leptir, 200 mješovito, 100 leptir, te u štafetama 4×100 slobodno, 4×200 slobodno, te 4×100 mješovito, te je sudjelovao u rušenju sedam svjetskih rekorda. No, na putu do besmrtnosti dva je puta bio na rubu ponora. U štafeti 4×100 slobodno spasio ga je Jason Lezak, a u finalu na 100m leptir bio je samo stotinku brži od Srbina Čavića.
Nakon ovog pothvata očekuje se da će u budućim godinama njegova zarada od sponzorskih ugovora doseći 100 milijuna dolara.
I dok je Phelps svoj cilj za Peking objavio prije više od godinu dana, Jamajćanin Usain Bolt (22) je došao pod svjetlo reflektora tek u svibnju ove godine kada je u New Yorku istrčao novi svjetski rekord na 100m (9,72 sekunde).
U Pekingu Bolt je uzeo tri zlata i sudjelovao je u rušenju tri svjetska rekorda. U finalu stotke pomeo je suparnike, istrčavši novi svjetski rekord 9,69 sekundi. Mogao istrčati i još bolje vrijeme da deset metara prije cilja nije počeo slaviti.
Nakon toga je oborio i svjetski rekord na 200m s rezultatom 19,30 sekundi, te je za dvije stotinke popravio rekord kojeg je Michael Johnson postavio na OI u Atlanti 1996.
Šlag na tortu bila je utrka štafeta na 4x100m, u kojoj je Jamajka uzela zlato u vremenu novoga svjetskog rekorda. Štafeta u sastavu Nesta Carter, Michael Frater, Usain Bolt i Asafa Powell ciljem je prošla u vremenu od 37.10 sekundi, što je za čak 30 stotinki brže od staroga rekorda kojega je držala reprezentacija SAD–a postavljenog u finalu Igara u Barceloni 1992.
Za čovjeka koji doručkuje kolačiće i kikiriki doista fascinantno.
Iako je su mediji najviše pozornosti posvetili Phelpsu i Boltu, nikako ne smijemo zaboraviti etiopskog atletičara Kenenisu Bekelea i njegovu sunarodnjakinju atletičarku Tirunesh Dibabu. Kenenisa Bekele (26), koji je svjetski rekorder na 5.000 i 10.000 m, došao je do dvostruke krune u dugoprugaškim disciplinama, bio je zlatni na 10.000m i 5000m. Isto je ostvarila i Tirunesh Dibaba (23), koja je postala prva atletičarka u povijesti olimpijskih igara koja je osvojila zlato na 5.000 i 10.000 metara na jednim olimpijskim igrama.
Na kraju vrijedi se sjetiti i američke plivačice 41–godišnje Dare Torres, koja je postala inspiracija za ljude srednjih godina. Dara Torres osvojila tri srebra na Igrama u Pekingu (na 50m slobodno, te u štafetama 4x100m slobodno i 4x100m mješovito). Osim što je postala najstarija plivačica u povijesti olimpijskih igara koja je osvojila medalju, Torres je tijekom karijere osvojila ukupno 12 olimpijskih medalja, čime je izjednačila rekord Jenny Thompson. Torres je prvi puta na OI nastupila u Los Angelesu 1984.
Kad je riječ o svjetskim rekordima koji su postavljeni na OI u Pekingu mediji su najviše pozornosti dali onima koji su oboreni u plivanju i atletici.
U plivanju je oboreno čak 25 svjetskih rekorda, i teško se sjetiti discipline u kojoj nije srušen svjetski rekord. U atletici je palo pet svjetskih rekorda. Usain Bolt je srušio svjetske rekorde na 100m (9,69 sekundi) i 200m (19,30 sekundi), muška štafeta Jamajke, sa Boltom, na 4x100m (37.10 sekundi), te Ruskinje Gulnara Samitova–Galkina na 3000m zapreke (8:58.81 minuta) i Jelena Isinbajeva u skoku motkom (5.05 m).
Uoči OI u Pekingu Predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora Jacques Rogge izjavio je kako možemo očekivati da će u Pekingu 30 do 40 sportaša pasti na dopinškim kontrolama. Rogge je tu procjenu iznio na temelju broja dopinških testiranja koja će biti obavljena u Pekingu, a obavljeno je više od 4.500 dopinških kontrola.
No, na OI u Pekingu zabilježeno je šest slučajeva dopinga. Na dopinškim kontrolama pala je španjolska biciklistica Maria Isabel Moreno, zatim dva sjevernokorejska natjecatelja u streljaštvu, dvije atletičarke – Grkinja Fani Halkia (olimpijska pobjednica iz Atene na 400m prepone) i Ukrajinka Ljudmila Blonska, koja je u Pekingu bila srebrna u sedmoboju, te ukrajinski dizač utega Igor Razoronov, koji je zauzeo šesto mjesto u kategoriji do 105 kg.
Kad je riječ o povijesti dopinga u sportu, treba reći da je njegova primjena počela baš u konjičkim sportovima početkom 20. stoljeća, a tek kasnije su na red došli sportaši. Prije osam godina na OI Sydneyju obavljeno je 2.500 testiranja i otkriveno 12 dopingiranih sportaša. Na prošlim Igrama u Ateni bilo je 3.500 testova, te 26 pozitivnih sportaša.
Najuspješniji sportaši po osvojenim medaljama na OI u Pekingu:
MICHAEL PHELPS (SAD), plivanje – 8 zlatnih medalja (400 mješovito, 200 slobodno, 200 leptir, 200 mješovito, 100 leptir, te u štafetama 4×100 slobodno, 4×200 slobodno, te 4×100 mješovito)
USAIN BOLT (JAM), atletika – 3 zlatne medalje (100m, 200m, 4x100m)
STEPHANIE RICE (AUS), plivanje – 3 zlatne medalje (400m mješovito, 200m mješovito, 4x200m slobodno)
KAI ZOU (KINA), gimnastika – 3 zlatne medalje (parter, preča, momčadsko natjecanje)
CHRIS HOY (VBR), biciklizam na pisti – 3 zlatne medalje (keirin, pojedinačni sprint, momčadski sprint