Mostar – Na sljedećem sastanku u Mostaru trojice političkih čelnika koji su usuglasili Prudsku, a kasnije i Banjalučku izjavu, naći će se prijedlozi o nadležnostima i ovlastima države i federalnih jedinica, čime bi se praktično zaokružio najznačajniji dio političkog sporazuma o funkcioniranju ovih razina vlasti.
Kako se doznaje, predsjednici HDZ–a BiH Dragan Čović, SDA Sulejman Tihić i SNSD–a Milorad Dodik predložit će rješenja s najvjerojatnije tri varijante koje bi se odnosile na detalje budućih tijela u izvršnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti. U svakoj od federalnih jedinica bilo bi istovjetno rješenje. Još uvijek traju rasprave između trojice lidera o tome trebaju li federalne jedinice imati svojega predsjednika. Prevladava razmišljanje da treba provesti takvu inicijativu. Vlade federalnih jedinica imale bi manje ministarskih resora nego što sada ima Vlada Federacije.
Najčešće se spominje brojka od 10 i 12 ministarstava, dok bi pak zastupnički dom imao 50 zastupnika. U jednoj od varijanti traži se, međutim, i uspostava dvodomnog parlamenta od kojih bi jedan imao sadašnje ovlasti za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Postoji i prijedlog da se unutar budućeg zastupničkog doma svake od federalnih jedinica osigura mogućnost zaštite nacionalnih interesa i uvođenja posebnih kvota minimalne zastupljenosti.
U okviru sudbine vlasti uspostavili bi se vrhovni sudovi na razini federalnih jedinica. Istodobno, očekuje se da se na razini države poveća broj ministarstava u Vijeću ministara koji bi mogli odgovoriti zahtjevima približavanja BiH EU–u.
Također se razmišlja o gotovo dvostrukom povećanju broja zastupnika u državnome Parlamentu i ograničavanju sadašnje institucije Predsjedništva na jednome predsjedniku i dvojici zamjenika. Na razini države bi se uspostavile i dodatne institucije koje bi bile u stanju pregovarati o prilagodbi zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU–a.