Milanović ne zna što govori: Finska je imala građanski rat, i to vrlo krvav

Zagreb – I nije neko iznenađenje. Milanović često nema pojma što govori. “Finska nikada nije imala građanski rat”, puknuo je hrvatski premijer i – ostao živ.

Za razliku od slobodnog uvjerenja Zorana Milanovića, Finska je imala građanski rat, i to prilično krvav!

Šokantno neznanje diplomate Milanovića

Nepoznavanje recentne finske povijesti kod našeg premijera šokantno je iz najmanje dva razloga. Karijeru u državnoj službi započeo je upravo u Ministarstvu vanjskih poslova. Pa ako neko elementarno znanje novije povijesti europskih država nije nešto što bi se trebalo podrazumijevati za karijernog diplomata, ne znamo što jest. Pogotovo za Finsku, koja je samostalnost dobila 1917. godine. Znači, nije od toga prošlo ni punih stotinu godina! Milanoviću očito previše da bi znao.

Neznanje je šokantno i zbog toga jer je Milanović predsjednik hrvatskih socijaldemokrata. A u građanskom ratu koji za njega nikada nije postojao, crvene su vodili upravo finski socijaldemokrati. Kada se bude sreo s kolegama iz Finske, eto dobre prilike za utvrđivanje gradiva.

“Ma što kažete? Građanski rat? I kod vas? Pojma nisam imao…”.

Finska je imala građanski rat!

Premijer Zoran Milanović, ne znajući povijest nordijskih zemalja, izjavio je kako Finska nikada nije imala građanski rat što je neistina.

Finskom su kroz povijest vladali Šveđani no nakon njihovog poraza od Rusa 1809., potpala je pod Rusko carstvo. Nezavisnost je stekla u jeku meteža izazvanog Oktobarskom revolucijom 1917. godine kada je došlo do kolapsa Finskog velikog vojvodstva, kao dijela carstva.

Među Fincima je ubrzo došlo do podjele na „Crvene“ i „Bijele“, odnosno socijaliste i komuniste te konzervativce. I ljevica i desnica su ubrzo počele formirati paravojne grupe, a u atmosferi političkog straha i nasilja, u siječnju 1918. došlo je do oružanih borbi.

Finske ljevičare podržavala je Rusija, dok su se na strani konzervativaca borili i estonski, poljski te švedski dobrovoljci uz podršku Nijemaca.

U svibnju 1918. pobijedili su konzervativci na čelu s maršalom Gustafom Mannerheimom. Krajem godine proglasili su demokratsku republiku.

Mannerheim se kasnije iskazao u borbama za finsku nezavisnost protiv Sovjeta tijekom Zimskog rata 1939-1940. te kasnije tijekom drugog svjetskog rata.

Finska, koja je najvećim dijelom rata surađivala s Njemačkom, te priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH), uspjela je nakon 1945. ostati nezavisna i demokratska te postati jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta.

Mannerheima, koji je po završetku rata kratko bio predsjednik, Finci smatraju ocem domovine, a prilikom državničkih posjeta polažu se vijenci na njegovom grobu u glavnom gradu Helsinkiju. Gotovo da nema finskog grada bez njegovog spomenika.

Finski građanski rat, kao i dva rata za nezavisnost protiv Sovjeta, ostali su duboko urezani u sjećanju tamošnjeg stanovništva. I nakon mnogih godina te su teme bolne i osjetljive.

RPŽ/VL