Međunarodna krizna skupina: OHR mora ostati, napredak u BiH slab

Sarajevo – Međunarodna krizna skupina je u svome tek dovršenom izviješću o BiH pozvala članice Vijeća za provedbu mira da još uvijek ne zatvaraju Ured visokog predstavnika – zemlji treba pomoć, uključujući i bonnske ovlasti, kada je to neizbježno.

Bit je ipak kako treba inzistirati na odgovornosti domaćih političara koji će sasvim jasno razumjeti i poruku da odsutnost reformi znači i odsutnost europskih fondova i perspektive.

Kada se krajem ovog mjeseca okupi Vijeće za provedbu mira, ono ne smije, kako je najavljivano, zaključiti rad visokog predstavnika – njemu se, za dovršetak započetog posla, mora ostaviti rok barem do kraja ove godine, uvjereni su u Međunarodnoj kriznoj skupini, gdje je tek zaključen rad na novom izviješću o BiH.

Tu stoji, pored ostalog, kako je riječ o zemlji u kojoj su tranzicijski procesi nekompletni, reforme ili zaustavljene ili opasno usporene i gdje je teško zabilježiti progres u integraciji s europskim strukturama.

Iako se slažu kako je vrijeme međunarodnog protektorata u BiH nepovratno iza nas, analitičari Međunarodne krizne skupine upozoravaju kako posao za visokog predstavnika, s bonnskim ovlastima u rukama, još nije okončan.

Direktorica za Europu Međunarodne krizne skupine Sabine Fraiser kaže:

Slažem se da se Ured visokog predstavnika mora zatvoriti u neko skoro vrijeme, ali ne prije nego što se ispune postavljeni uvjeti. Zaista, nema još mnogo toga da se učini – strane trebaju postići sporazum o imovini. Kao što smo vidjeli u Prudu, moguće je postići ključni kompromis, dakle moguće je završiti posao i zaključiti misiju visokog predstavnika. Tada bi kao ključni igrač na scenu trebala stupiti EU sa svojim specijalnim predstavnikom, što do sada nije bio slučaj.

Novi predstavnik Unije morao bi imati značajne ovlasti; radeći s lokalnim političarima, osigurati da se reforme i provode, da se za nešto što bi trebalo trajati par mjeseci ne troše godine. Taj bi predstavnik trebao biti u stanju koristiti europske fondove – neophodno je da kontrolu nad novcem ima on, umjesto bruxellskih birokrata. Vrijeme se troši, između ostalog i na dogovore o tome tko i kako će obavljati dužnost novog visokog predstavnika. Međutim, za Međunarodnu kriznu skupinu je još važnije da se EU, Amerika i Rusije konačno slože oko njegove uloge i misije – zaključila je Fraiser.

Međutim, rezultati će izostati ako domaći političari konkretnim akcijama ne pokažu kako zaista žele reforme koje će zemlju dovesti u europsko društvo. Poludogovori i iscrpljujuća besplodna retorika to ne može nadomjestiti, upozoravaju iz Međunarodne krizne skupine, prenio je Glas Amerike.