Nesuđeni hrvatski član u Predsjedništvu BiH Martin Raguž dao je jako zanimljiv intervju za sarajevsko Oslobođenje pa isti u cijelosti prenosimo:
Gospodine Raguž, konstituirajuća sjednica Doma naroda PSBiH prolongirana je za 15 dana. Ima li BiH vremena da još čeka?
– Sjednica Doma naroda na kojoj smo prihvatili i potvrdili madate, otvorili konsistuirajuću sjednicu usvojili dnevni red prekinuta je na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda da se prolongira održavanje te sjednice u sljedećih 15 dana. To je prihvaćeno. Ja sam bio suzdržan, jer smatram da je parlamentarna većina, koja se javno obvezala da će formirati vlast, potpisala sporazume, imala uvjete da se na sjednici izvrši izbor vodstva Kolegija Doma i da krenemo sa potpunim zaokruživanjem zakonodavne vlasti na razini BiH. Ne želim ulaziti u razloge zašto je prekinuta, jer nismo ni dobili elaboraciju razloga. Želim samo jasno reći da ova zemlja nema više ni sekunde vremena da ga neracionalno troši i sigurno da svi skupa se moramo dodatno uozbiljiti kako bi formiranje vlasti dovršili što prije i znali adresu koja je odgovorna za rješavanje ogromnih, nagomilanih, životnih, egzistencijalnih, integracijskih i svih drugih pitanja. Vjerujem da ćemo u sljedećih 15 dana to uspjeti.
Kakvu poruku ovakvim ponašanjem šaljemo Europi? Tu je i inicijativa na koju se čeka potpis lidera stranaka.
– Vidite, ne možemo dobiti bolju ponudu od ove koju nam je sad dala Europska unija. Bio sam nazočan sastancima sa ministrima vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke, predsjednicima stranaka, vodstvom institucija BiH i jasno nam je rečeno: prihvatite taj prvi korak, krenimo u partnerstvo u provođenju reformi da stanovnici vaše zemlje mogu osjetiti izravnu korist vrlo brzo. Tad sam upozorio i zato to sad mogu reči, na ova sporenja oko toga je li to uloga Predsjedništva ili ne. Predsjedništvo po Ustavu Bosne i Hercegovine (Član V; stavak; točka C) je ovlaštena državna institucija da zatraži članstvo u najvažnijim međunarodnim organizacijama. Izvan spora je dakle da Predsjedništvo ima to u mandatu. Nažalost, evo izgubili smo i tu dva mjeseca. Ono što možemo uraditi, i ja osobno kao zastupnik HDZ-a 1990 u Domu naroda, a i mediji i svi, jeste da jednostavno stvaramo jednu vrstu pozitivnog pritiska da se prihvati ova inicijativa – da ona krene prema institucijama i da se razvije jedan partnerski odnos sa Europskom komisijom i da realiziramo projekte, koristimo fondove, pokrenemo razvoje, zaustavimo ovaj zaista ubrzani pad po mnogim elementima, egzodus ljudi, da vratimo vjeru da je ovdje moguće živjeti od rada, u miru, partnerstvu… Nema tu političkog rizika – europski put nije nikakav politički rizik. Sve izvan europskog puta je politički rizik.
Ipak, mogu li ključni politički akteri napraviti dogovor? Poslije sjednice Doma naroda čini li se da se udaljavamo od dogovora?
– Pa vidite, to treba pitati one koji su javno demonstrirali savez, odnosno parlamentarnu većinu i mislim da ih treba pitati šta je sa najavljenoim dinamikom i obećanjima koje su dali i koji su stvarni razlozi zašto se to do sada nije uradilo. Još jednom ponavljam, ova zemlja nema više ni sekunde vremena za bacanje. Već su skoro četiri mjeseca prošla od izbora. To jeste bilo ubrzanje u odnosu na protekli mandatni period, ali mi vidimo da je u Grčkoj drugi dan formirana vlada nakon izbora, zato što to okolnosti zahtijevaju. Evo, mi koji nismo dio parlamentarne većine rekli smo da ćemo podržat što bržu uspostavu vlasti i podržavat ćemo sve što je dobro, bez obzira jesmo li u poziciji ili opoziciji, moramo voditi jednu novu političku kulturu odgovornosti i prioriteta. A prioritet je prihvatanje ispružene ruke Europske unije, novi pristup koji nam daje zraka i manevarski prostor da izađemo iz mreža u koje smo se upleli kroz ispunjavanje prioriteta i da počnemo sa realizacijom konkretnih projekata. To je ono što želimo i mi taj put podržavamo. Ne želimo biti dio dosadašnjih negativnih političkih stereotipa, obrazaca. Javnost ima pravo na uvid, monitoring kako se ko ponaša u tom lancu uspostave vlasti i njenog djelovanja. Upozorio sam i ljude iz Europe na tom sastanku da nije dovoljno samo deklarativno da se mi obvežemo, nego treba uspostaviti jedan monitoring kako se koja stranka ponaša u tom procesu, kako se njeni zastupnici ponašaju kod određenih zakonskih rješenja.
Koliko su točni navodi koji su se pojavili da EU traži proširenje parlamentarne većine na nivou BiH s ciljem provoođenja reformi?
– Ne mislim da se postavljau neki uvjeti kao takvi. Već sam rekao da za ovakvu tešku situaciju trebao širi konsenzus, ali na vrijednostima, sadržaju i principima, koji nažalost, evo vidimo još nije uspostavljen na taj način. Sigurno da i oni nakon ove posjete na najvišoj razini, i gubljenja dinamike s naše strane, razmišljaju kako pokrenuti stvari. Oni su odgovorni, ne odustaju. Ovo nije smao zbog BiH, ovo je strateški interes Europe.
Što će se desiti ako propustimo i ovu priliku?
– Ne smijem jednostavno špekulirati. Bez novog europskog pristupa za BiH i naše spremnosti da to prihvatimo neka nam je dragi Bog na pomoći.
Kome ne odgovaraju reforme?
Pa može da odgovara samo političkim akterima koji svoju moć crpe iz ovakvog složenog, teškog i konfliktnog stanja kako bi zadržali svoju moć, bez obzira na stvarno stanje odnosa u BiH i poziciju čovjeka. Nažalost, bojim se da su te snage još uvijek na neki način žilave, ali krajnje je vrijeme da se javno i kroz monitoring EU, javnosti i društva u cjelini, jednostavno detektiraju praktični koraci i ponašanje tih aktera – i pozitivno i negativno. Ja ne vidim da bez toga možemo ozdraviti politički. Ako ćemo ustvari biti svi isti, bez obzira kako se praktično ponašamo onda iskoraka nema. Dakle, postoje jake snage koje žele zadržati status quo. Status quo je nastavak agonije. Mi smo rekli i u izbornoj kampanji – mi podvlačimo crtu pod te negativne obrasce, ne želimo držati svijeću. Vjerujemo da će ova prilika, uz sve poteškoće, biti prihvaćena jer sve drugo je loše za sve nas. Tako da imamo odgovornost da podržimo europski pristup i odgovorno vođenje vlasti, a ako ne ide tim putem da znamo šta je alternativa i ko su i političke snage koje žele istinski Europu, partnerstvo, koji žele harmonizirati odnose u BiH, ojačati njene institucije, baviti se konkretnim životnim pitanjima i povesti ovu zemlju naprijed. Ne smijemo dopusti da nam proteknu četiri godine u gubljenju prilika, davanja lažnih obećanja…
Što očekujete od HNS-a?
– Očekujem da će HNS, poučen iskustvom u zadnje godinu-dvije odnosa, imati snage da polako se razvija u jednu krovnu stratešku instituciju u kojoj će se zauzimati strateška stajališta, koja će se onda realizirati kroz institucije u BiH i na međunarodnom planu u interesu hrvatskog naroda prvenstveno, kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Kakva je suradnja sa HDZ-om BiH?
– Mi očekujemo da ćemo izvući lekcije iz dosadašnjih odnosa. HDZ 1990 nije prepreka suradnji. Dapače, mi smo otvoreni za suradnju na europskim principima, na deklaraciji o europskim vrijednostima na strateškoj poziciji hrvatskog naroda, na europskoj budućnosti BiH, na poziciji da su Hrvati ne problem, nego jedan od ključeva rješenja stabilnosti BiH i njene demokratičnosti i budućnosti, da nema povlačenja niti neprincipijelnih saveza i koalicija, nego javno djelovanje u korist realizacije ovih ciljeva. Tako da evo oni su izabrali put da preuzmu trenutno odgovornost za formiranje vlasti bez nas. Gdje budu dobro radili biće podržani, gdje ne mi ćemo biti konstruktivna opozicija i to je to.