Kosor u Maclju: Ovdje su ljudi ubijeni bez suda i pravde

Zagreb – U Maceljskoj je šumi krajem 1945. godine nakon završetka Drugog svijestkog rata ubijeno više desetaka tisuća ljudi. Vlada RH 23. kolovoz proglasila je Danom sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Premijerka Jadranka Kosor danas je kod crkve Muke Isusove u Maclju otvorila spomen ploču u spomen na žrtve komunističkog režima.

– Ovaj događaj je veliki i važan korak prema istini koja se ne smije skrivati. Na ovom su mjestu ljudi ubijeni bez suda i pravde. Nastojat ćemo utvrditi istinu o svakom zločinu i pokrenuti sudske procese, na tome će ova Vlada inzistirat – rekla je Kosor. Spomenula je i ljudske sudbine iz sedamdestih godina iz vremena Hrvatskog proljeća te se uputila u Staru Gradišku na obilježavanje Dana sjećenja na žrtve komunističkog režima.

U Maceljskoj je šumi iz jama je do sada ekskumirano 1163. mučki ubijenih žrtava, čije su kosti položene u zajedničku grobnicu, a još stotinu jama nije otvarano. U spomen na sve žrtve ovdje je sagrađena crkva i i postaje križnog puta, a u crkvi će se urediti i spomen soba sa pronađenim predmetima ubijenih ljudi. Krunice, prstenje, dugmad, dukati prevezeno je na restauraciju. U tome sudjeluje i Ministartsvo kulture, pa je u Maclju bio i ministar Jasen Mesić.

U pratnji Kosor bili su i ministri Karamarko i Jandroković te Ivan Jarnjak.

Stjepan Brajdarć, (85) preživjeli sudionik križnog puta u Maclju danas je čelu udruge Macelj 1945.

– Žalosno je da su te zločine radili Hrvati, domaći ljudi – rekao je, a kao glavnog krivca za zločine smatra Josipa Broza Tita.

Dan sjećanja na žrtve totalitarizma

Hrvatska je prvi put kao spomendan 23. kolovoza obilježila Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Dopunom Zakona o blagdanima provodi se rezolucija Europskog parlamenta iz 2009. kojom se svim europskim parlamentima preporučuje da 23. kolovoza u svojim zemljama proglase danom spomena na žrtve fašizma, nacizma i komunizma.

Iako spominju oba totalitarizma, u rezoluciji je ipak veći naglasak na komunizmu jer se, navodi se, o njegovim žrtvama i zločinačkom karakteru nedovoljno govorilo sve do njegova sloma 1989. Otkrivanjem i ocjenjivanjem komunističkih i drugih totalitarnih zločina te prihvaćanjem odgovornosti i traženjem oprosta postigla bi se pomirba kao krajnji cilj rezolucije. Ističe se da Europa neće biti ujedinjena dok se ne stvori zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe.

Prema dopuni Zakona, 23. kolovoza obilježavat će se dostojanstveno i nepristrano, čime će Republika Hrvatska iskazati počast žrtvama te predanost promicanju europskih vrijednosti. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i predsjednik Upravnog vijeća Ureda za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina Andrija Hebrang za Hinu je izjavio kako smatra da je ovo dobra prilika da se podsjetimo na veliku povijesnu nepravdu koju je komunizam nanio, a koju mi u 20 godina slobodne hrvatske države još nismo ispravili.

RPŽ/H