Washigton – Nedavni slučaj kada su hakeri preuzeli profil novinske agencije AP i na njemu objavili uznemirujuće vijesti o eksplozijama u Bijeloj kući i ranjavanju Baracka Obame pokazao nam je koliko problema i štete može izazvati samo jedan haker ili manja grupa hakera.
Nakon objave ove lažne vijesti, vrijednost dionica kompanija na burzi u SAD-u pala za više od sto milijardi dolara.
Ako je samo ovako jedan mali incident (a slična hakiranja i preuzimanja kontrole nad tuđim profilima na društvenim mrežama, mailovima i slično događaju se često, samo ne tako velikim agencijama i kompanijama) uspio uzrokovati toliko štete, možemo se samo zapitati što bi se moglo desiti u slučaju nekog velikog i organiziranog globalnog hakerskog napada, na što sve češće upozoravaju sigurnosni stručnjaci koje naročito brine odnos između SAD-a i Kine koji se međusobno optužuju za cyber napade i špijunažu.
Nakon prošlogodišnjih velikih hakerskih napada na američke banke, bivši direktor Nacionalne sigurnosne agencije John McConnell upozorio je kako Amerikancima (koji su jedna od omiljenih meta hakerskih napada) u budućnosti prijeti scenarij cyber Pearl Harbora te bi hakerski napadi mogli dovesti do potpunog kaosa u zemlji.
Također, jedno je nedavno istraživanje pokazalo da sve više hakerskih napada sponzoriraju države koje, koristeći usluge hakera, špijuniraju i napadaju druge zemlje pa bi u budućnosti upravo cyber napadi mogli biti glavni uzrok vojnog sukoba, odnosno ‘pravog’ rata. Iako Amerikanci za cyber napade najčešće prozivaju kineske i ruske hakere, mnogi analitičari smatraju da su upravo Amerikanci krivi za dosadašnje najveće hakerske napade te da su, u suradnji s Izraelom, koristeći viruse Stuxnet i Flame napali iranska nuklearna postrojenja.
Na velike opasnosti od hakerskih napada upozorava još jedan bivši zaposlenik Nacionalne sigurnosne agencije Paul Rosenzweig i autor knjige ‘Cyber ratovi: Kako sukobi u cyber svijetu prijete Americi i mijenjaju svijet’ koji je novinarima Business Insidera opisao nekoliko potencijalnih scenarija do kojih mogu dovesti hakerski napadi.
Opasan trend: Sve više hakerskih napada sponzoriraju države!
Jedan od tih scenarija upravo jest ovaj u kojem su hakeri preuzeli kontrolu nad profilom na Twitteru AP-a. Rosenzweig kaže da bi takvo širenje dezinformacija hakiranjem popularnih izvora poput AP-a, CNN-a i BBC-a o vijestima poput nuklearnog napada Sjeverne Koreje na SAD ili Izraela na Iran uzrokovalo veliku paniku, ali i utjecalo na stanje na burzama i cijenu nafte. Paniku su nedavno izazvali i hakeri koji su provalili u sustav hitnog uzbunjivanja u SAD-u koji su na nekoliko TV postaja objavili kako su mrtvi ustali iz grobova i napadaju ljude, no s obzirom da se te informacije nisu proširile po glavnim medijima, panika je kratko trajala.
Iako ovakvo izazivanje panike može dovesti do velikih problema, puno opasniji scenarij su cyber napadi na sustave za upravljanje i kontrolu industrijskih postrojenja poput elektrana, brana, bankarskih sustava i slično. Možemo samo zamisliti kaos koji bi nastao ako bi nestalo struje i interneta te ako ljudi ne bi mogli podići novac u bankama i na bankomatima.
Rat špijunima i hakerima: Amerikanci će odgovoriti na cyber napade Kineza?
Rosenzweig kaže da bi hakerski napadi mogli poremetiti i trgovanje na burzi, što bi dovelo do velikog pada cijena dionica ili blokiranja rada burze, a velika opasnost prijeti i ako uspiju hakirati sustav satelitske navigacije.
Pita se što bi se moglo dogoditi ako netko izmjeni informacije na koje se oslanjaju GPS sustavi – npr. projektili više ne bi bili tako precizni i tko zna gdje bi mogli završiti, a let avionom više ne bi bio siguran jer bi hakeri mogli mijenjati putanje aviona.
‘Ove prijetnje su jako, jako stvarne’, upozorava Rosenzweig te kaže da postoje ljudi poput članova Al Qaede koji bi željeli ostvariti ove scenarije, ali nemaju znanja niti sposobnosti, ali mogućnosti i kapacitet za pokretanje ovakvih napada imaju zemlje poput Irana, Kine i Rusije koje bi u budućnosti zaista mogle napasti SAD te bi se tada mogao ostvariti i neki od navedenih scenarija.
RPŽ/DH