Karamarko: Nije nam lako gledati kako su naši ljudi obespravljeni ovdje u BiH

Mostar – Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko kazao je danas u Mostaru kako se službeni Zagreb treba aktivnije uključiti u rješavanje problema koje Hrvati u toj državi imaju, što, po njegovom mišljenju, ne znači uplitanje u odnose druge države već da time, naprotiv, Hrvatska podržava dogovore tri konstitutivna naroda, no nikako dogovore dva na uštrb trećeg.

“Mi smo isti narod. Nije nam lako gledati kako su naši ljudi ovdje obespravljeni i kako ne mogu izabrati svoga člana Predsjedništva, niti utjecati na neke procese. BiH je naša domovina, jednako kao i Hrvatska. Ovdje smo konstitutivan narod i polažemo pravo da to i provedemo. Moramo se zajedno boriti. Zagreb treba biti aktivniji u odnosu na BiH i na probleme koje naši sunarodnjaci imaju u BiH. To ne znači uplitanje u odnose druge države. Naprotiv, nama je prihvatljivo sve ono o čemu se tri konstitutivna naroda u BiH dogovore, ali nikako da se dva dogovaraju na štetu trećeg”, poručio je šef najjače oporbene stranke u Hrvatskoj.

“Mi ćemo uložiti sva demokratska sredstva da možemo stati na dispoziciju Hrvatima u BiH. Želimo svi skupa pomoći BiH jer je nama interes da se BiH što prije europeizira i da nam istočne granice pokriva EU”, naglasio je Karamarko, odbacivši pri tome bilo kakve insinuacije da se Hrvatske želi miješati u unutarnje odnose i politiku BiH.

“Ne želimo se uplitati u poslove BiH, međutim, nama nitko ne može oduzeti pravo da skrbimo o Hrvatima u BiH. Naš interes je da BiH uđe u EU, prema tome, suradnja s našom bratskom strankom nije uplitanje u poslove druge države”, zaključio je Karamarko.

Po njegovim riječima, novo vodstvo HDZ-a nastoji intenzivirati odnose sa svojim bratskim strankama u BiH.

“Mi smo bratske stranke i moramo imati zajedničku strategiju i taktiku kako što prije doći do ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Karamarko.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je kako je prijedlog njegove stranke, što podržava i Hrvatske narodni sabor, četiri federalne i teritorijalne jedinice.

No, izjavio je i kako je za HDZ BiH i HNS prihvatljivo i svako drugo rješenje koje osigurava euroatlanski put BiH u kojoj će tri naroda biti jednakopravna.

-Vjerujem da i naši partneri razumiju da dok se hrvatsko pitanje ne riješi, nećemo imati normalnu BiH. Dva puta smo izigrani oko hrvatskoga člana Predsjedništva i danas taj čovjek ne može doći u 90 posto BiH. Neka o tomu razmisle oni koji su mu dali glasove. U Vladi FBiH nema hrvatskoga legitimiteta i to ne funkcionira. Ne može se bez legitimnih predstavnika jednoga naroda raditi bilo što. Bez obzira što smo malobrojni mi smo vodilja BiH u svakom smislu i to želimo i ostati. Mi ne želimo dijeliti ovu zemlju, nego ju jačati.  Također, pozdravio je izbor Martina Raguža za predsjednika HDZ-a 1990 kazavši kako s tom strankom HDZ BiH imamo vrlo snažan partnerski odnos koji je rezultirao otvaranjem hrvatskoga pitanja.

-Sigurno je da mi ne pada na pamet da se povlačim sa funkcija, odlična sam zdravlja i iznimno sam motiviran i dalje se baviti politikom. Nisam izjavio da se nećemo spojiti s HDZ-om 1990. Za tako nešto je potrebna ozbiljna analiza i na tom se radi već šest ili sedam godina. Nikad nisam kazao da do toga neće doći, rekao je Čović.

Po mišljenju predsjednika HDZ-a BiH, ulaskom Hrvatske u EU otvorile su se mnogobrojne mogućnosti za BiH, a od nas ovisi hoćemo li ih moći iskoristit.

Što se tiče popisa stanovništva u BiH, Čović smatra kako nema niti jednog razloga da svi oni koji su iz BiH, a iz nekog razloga nisu u mogućnosti biti u svome domu, budu popisani te da je već svima poznato kako je nakon rata najveći broj Hrvata napustio BiH.

“Učinit ćemo sve da se razočaraju oni koji daju prognoze da će poslije popisa Hrvata biti malo u BiH”, zaključio je Karamarko.

U organizaciji HDZ-a i HDZ-a BiH, uz nazočnost najvažnijih dužnosnika hrvatskog naroda na svim razinama vlasti i čelnim dužnosnicima te dvije stranke, kao i izabranim zastupnicima HDZ-a u EU parlamentu razgovara o položaju hrvatskog naroda u BiH nakon ulaska Hrvatske u EU.

RPŽ/SD/H