Beograd– Zagreb – Sarajevo – Ratnog čelnika bosanskih Srba, haškog optuženika Radovana Karadžića uhitila je srbijanska služba sigurnosti u Beogradu. Sinoć je priveden istražnom sucu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, koji je jutros potvrdio da je ispitao uhićenika te donio rješenje o njegovu izručenju Haškom sudu.
Iako je to nije službeno potvrđeno, Karadžić je rekao kako je uhićen još prošlog petka u 21.30 sati, u autobusu na lokalnoj liniji iz Novog Beograda za Batajnicu. Navodno je od uhićenja držan u pritvoru “u nekoj sobi”. Istražni sudac Specijalnog suda Milan Dilparić bio je iznenađen tim priznanjem te rekao kako će to biti ispitano.
Karadžićev odvjetnik Svetozar Vujačić rekao je novinarima kako je Karadžić odbio hranu, da je smršavio, te da je smiren i staložen. Dodao je kako ga je pregledao liječnik, koji je utvrdio da je zdrav.
Vijest o Karadžićevu uhićenju objavilo je Vijeće za nacionalnu sigurnost preko ureda predsjednika Borisa Tadića. Pripadnici ministarstva unutarnjih poslova Srbije, priopćili su kako nisu sudjelovali u uhićenju. Službene vlasti za danas u 11 sati najavile su konferenciju za novinare.
Procedura izručenja
Karadžić na sudu nije nijekao svoj identitet. Time je počela procedura izručenja Haškom sudu. Prema Zakonu o suradnji s Haškim sudom Karadžiću će biti uručena optužnica Haškog suda i rješenje o ispunjenju pretpostavki za njegovu predaju ICTY–ju.
Na to rješenje, koje istražni sudac Specijalnog suda mora donijeti u roku od tri dana, optuženi može u roku tri dana – izjaviti žalbu o kojoj se u istom trodnevnom roku mora izjasniti izvanraspravno vijeće Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu.
Rješenje izvanraspravnog vijeća je konačno, na njega se ne može izjaviti žalba, a nakon što ono bude doneseno konačnu odluku o izručenju haškog optuženika potpisuje Ministarstvo pravosuđa Srbije.
Karadžić po dolasku u pritvor u Sheveningenu prolazi uobičajenu proceduru provjere identiteta, upoznavanja s pravima i optužbama za koje se tereti, kratak liječnički pregled te početak razgovora o njegovom pravnom zastupanju.
Nakon toga slijedi prvo pojavljivanje pred Sudom na kojem se treba izjasniti o tome osjeća li se krivim.
Srebrenicu, Sarajevo, genocid i progon
Radovan Karadžić tereti se za genocid, sudioništvo u genocidu, istrebljenje, ubojstva, namjerno lišavanje života, progone, deportacije, nečovječna djela i druge zločine počinjene protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih civila u BiH od 1992. do 1995.
Karadžić se tereti za genocid zbog ubojstva skoro 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. Tereti se i za kampanju granatiranja i snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva, što je dovelo do smrti i ranjavanja tisuća ljudi, uključujući mnoge žene i decu.