Justitia et pax BK BiH: Potičemo izbjegle Hrvate da se prijave za projekt obnove svojih domova

Sarajevo – Na svojoj redovitoj sjednici 30. siječnja 2013. u Sarajevu, Komisija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine „Justitia et pax“ zaključila je da se „idućih dana obrati javnosti, osobito izbjegličkoj, posebnim priopćenjem, odnosno apelom“.

To i čini ovom Izjavom, koju je u ime Komisije potpisao njezin predsjednik, banjolučki biskup dr. Franjo Komarica.

Donatorska konferencija, održana u travnju 2012. g. u Sarajevu, predvidjela je za pomoć povratka bosanskohercegovačkih izbjeglica oko 100 milijuna eura, čime bi se zbrinulo 5.400 obitelji. Od tog broja je predviđeno 1.800 hrvatskih povratničkih obitelji. Ove, tekuće godine je predviđena izgradnja 170 kuća, od tog broja 50 za povratnike Hrvate.

Osim ovog fonda, koliko je poznato, predviđaju se za povratnike , također i neki drugi fondovi, na koje prognani i izbjegli bosanski Hrvati također imaju pravo javiti se. Među tim fondovima je i program pomoći Vlade RH za potporu povratku Hrvata iz RH u BiH, koji se provodi već više godina, doduše uz određene poteškoće – političke i tehničke naravi – kao i uz zastoj u provođenju predviđenog programa.

– Pozdravljamo najnovija nastojanja resornih ministarstava iz RH i BiH oko konačnog dogovora glede što efikasnijeg realiziranja predviđene materijalne pomoći za povratak b-h Hrvata u njihov rodni kraj.

– Pozdravljamo objavljivanje Javnog poziva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, izbjeglim osobama iz BiH za podnošenje prijava za pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka u BiH i spremnost Ministarstva da se rok za prijavljivanje produži i nakon 7. veljače, te da se bude fleksibilno u primjenjivanju kriterija za dodjelu pomoći. Molimo da se ravnopravno razmatra pristigle zahtjeve za povratak.

– Potičemo sve izbjegle Hrvate, koji imaju svoju imovinu na području BiH da se svakako – i to čim prije – prijave u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kako bi mogli ostvariti pravo na svoju nasilno napuštenu imovinu kao i na svoja druga ljudska i građanska prava također i u BiH.

– Potičemo hrvatske političke predstavnike, kao i privrednike iz BiH i RH te medije i humanitarne organizacije, da se odlučnije uključe u najnoviji proces povratka izbjeglih i prognanih Hrvata u BiH.

– Potičemo i sve naše sunarodnjake u BiH, RH i u drugim zemljama na pojačanu međusobnu solidarnost s osobito ugroženim Hrvatima iz Bosne.

– Potičemo vlasti u oba b-h entiteta, a osobito u RS da konačno, odlučnije nego svih proteklih godina, porade na stvaranju nužnih preduvjeta za održiv povratak i hrvatske populacije, osobito na izgradnji putova, električne mreže i druge nužne infrastrukture, te na razminiranju terena.

– Očekujemo od međunarodnih predstavnika u BiH da ne samo prime na znanje kako ima veliki broj bosanskih Hrvata, koji se žele vratiti u svoj rodni kraj, nego da im u toj njihovoj namjeri konačno pomognu kao što su sve dosadašnje poratne godine pomagali velikom broju bosanskih Srba i Bošnjaka za njihov održivi povratak.

– Katolička Crkva u BiH će se zacijelo i dalje maksimalno angažirati – osobito svojim karitativnim, socijalnim i odgojno-obrazovnim projektima – oko pružanja pomoći najpotrebitijima i uporno širiti atmosferu praštanja, pomirenja i zajedničkog života te kršćanske nade i ljubavi.

Podsjećamo na neke – osobito dramatične činjenice:
 
Oko 95 % hrvatskog-katoličkog pučanstva moralo je tijekom rata napustiti područje post-daytonskog entiteta Republike Srpske. Značajan broj Hrvata-katolika izbjeglo je i s područja drugog post-daytonskog entiteta Federacije Bosne i Hercegovine ili je bio interno raseljen u tom entitetu. Oko 150.000 protjeranih i iseljenih Hrvata iz BiH zadržalo se na području Republike Hrvatske. Interno je raseljeno oko 42.000 Hrvata-katolika. Do sada je,od oko 2,2 miliona osoba koje su tijekom rata napustile BiH, evidentirano oko 1,050.000 povrataka,i to: 67 % raseljenih osoba, a 43 % izbjeglica i prognanika.
 
Među dosadašnjim povratnicima je daleko najmanji broj prognanih Hrvata. Danas, 17 godina nakon završetka rata na području entiteta RS nedostaje oko 92 % katolika, uglavnom Hrvata, a u entitetu F BiH oko 35 % katolika–Hrvata. Svih poratnih godina se posebno – na različite načine – opstruirao povratak prognanih i izbjeglih bosanskih Hrvata, osobito na području entiteta RS.
 
Za njihov povratak u rodni kraj, tj. za ostvarivanje jednih od temeljnih neupitnih ljudskih prava – pravo na radno mjesto i na vlastitu imovinu nije postojala volja od strane političara, nisu se mogli pozvati na pravnu regulativu, a nisu imali ni osnovna materijalna sredstva za obnovu svojih porušenih domaćinstava i za održivi opstanak. Često je bio razlog i nepostojanje osnovne infrastrukture ili postojanje ne očišćenih minskih polja. Ograničen je bio i pristup onih rijetkih povratnika pravima i uslugama kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, socijalna zaštita i mirovine. Mnogobrojne osobe koje prije rata, kao članovi zajedničkog domaćinstva sa svojim roditeljima nisu imali nikakvu vlastitu imovinu, nisu poslije rata imali mogućnost da sudjeluju u povratnim obnoviteljskim projektima. Ne rijetki povratnici su se susretali s uvjetima, koji su otežavali mogućnost njihova trajnog opstanka u mjestima povratka.
 
Dok je u prvim poratnim godinama bilo dovoljno sredstava za pomoć povratnicima, u Bosni i Hercegovini povratnika Hrvata, nažalost nije bilo!
Sada, je političko okruženje nešto pozitivnije.
 
Da li će biti dovoljno i političke volje i novca za sve one koji se još uvijek žele vratiti? Nadamo se da će donirani novac ovaj put biti doista i dodijeljen onima kojima je namijenjen, tj. povratnicima, među kojima će ovaj put konačno biti i određeni broj bosanskih Hrvata.
 
Sarajevo, 5. veljače 2013.
 
Franjo Komarica, biskup banjolučki i
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

RPŽ/KTA