Jurčić kao Maminjova zezancija: Ključna pogreška datira od Zajeca!

Zagreb – Kontrolirani nogomet vraća se u Maksimir. Kruno Jurčić po treći će put u nešto više od tri godine sjesti na užarenu klupu zagrebačkog Dinama…

Iako je Zdravko Mamić u Portu širio dobre vibracije, samo je nepopravljivi naivac mogao pomisliti da će Ante Čačić prezimiti na klupi „modrih“. I prije utakmice sa Zagrebom znalo se da su Čačiću odbrojani dani. Neočekivani poraz samo je ubrzao ono što je bilo neminovno. Međutim, mnogi su ostali zatečeni Maminjovim izborom novog kormilara – Krune Jurčića.

Možda se varamo, ali čini se da Maminjo nije imao previše izbora. Ili jednostavno uživa u šokiranju javnosti. Nekome to možda izgleda kao dobra zezancija, neki igrokaz ili štos sa skrivenom kamerom… No, ništa od toga. Jurčić je opet u sedlu, a nije prošlo ni godinu dana od kada je smijenjen u mučnoj atmosferi nakon debakla protiv Lyona u Zagrebu.

„Sramim se kako smo završili sezonu“, tada je izjavio Maminjo. Jurčić je otišao uz potoke gorčine. Palo je dosta teških riječi, zakačio se i s nekim igračima. Priča se da se u svlačionici slavilo kada mu je Maminjo pokazao „crveni karton“. Kladimo se da se godinu dana kasnije nitko od glavnih protagonista toga neće sjećati. U hrvatskom nogometu skleroza je najučestalija bolest, a glavna krilatica „j…. čovjeka koji ne mijenja mišljenje“. No, to je već neka druga priča.

Jurčića će dočekati slični problemi koji su ga morili i u drugom mandatu. Ponovno će se morati baviti izvlačenjem glavnih zvijezda iz zadimljenih klubova i alko testovima. No, to je manji problem. Puno je veći problem što momčad Dinama na fizičkom planu pada prečesto da bi to bilo slučajno. I to ne samo u Ligi prvaka.

I prije početka sezone moglo se pretpostaviti da će „modri“ u listopadu i studenom krahirati. Ako zanemarimo „slatki život“ pojedinih igrača, ostaje jedan ključan razlog – Dinamo od posljednjeg stolovanja Velimira Zajeca na Maksimiru nije prošao ozbiljne bazične pripreme. Vjerujemo kako će se mnogi složiti da je Vahid Halilhodžić pokupio vrhnje koje napravio i servirao upravo Zajec. „Zeko“ je platio cijenu žestokih ljetnih priprema. Momčad mu je ušla s olovnim nogama u sezonu i dogodio se Šerif. No, nakon toga Dinamo je rastao iz utakmice u utakmicu, a „eksplozija“ se dogodila protiv Villarreala.

Jasno je da je Vaha imao značajnu ulogu u tim rezultatima, ali ne treba zaboraviti doprinos Zajeca, o čijim se trenerskim kvalitetama može naširoko diskutirati, ali činjenica je da je Vahi ostavio fantastično pripremljenu momčad. „Modri“ su pucali od snage, a ne sjećamo se da je bilo ozbiljnijih ozljeda. Vaha na zimskim pripremama nije forsirao, a ljetne pripreme nije ni dočekao. Da ih je i dočekao, ne bi imao vremena za ozbiljan posao. Razlog su kvalifikacije za Ligu prvaka. Rani početak sezone i ozbiljan protivnik (Neftči) već na startu kvalifikacija primorali su Jurčića na laganiji tempo priprema.

Dinamo je morao loviti formu, pa je Jurčić više radio na relaksaciji i uigravanju momčadi. Druga je priča što je iz još nerazjašnjenog razloga odustao od već formiranog sustava igre (4-2-3-1) i odlučio se za novu varijantu (4-4-2 s rombom u sredini). Žalio se da nije imao dovoljno vremena, ali nikada nije sasvim objasnio zbog čega je onda ušao u promjenu sustava, koji je, uzgred rečeno, forsirao u svojem prvom mandatu i od kojeg nisu odustali ni Zajec, a niti Vaha.

Dolaskom Čačića na klupu Dinama priča se ponovila. Čačićeve zimske pripreme u Portugalu bile su čista kamilica. Čačić nipošto nije htio ispustiti šansu da osvoji prve trofeje u karijeri. Znao je da ima daleko najkvalitetniju momčad u ligi i da će do naslova doći bez većih muka samo „na svježinu“. Zato je i i prigrlio taktiku rotiranja igrača iz utakmicu u utakmicu. Međutim, ljetos ponovno nije bilo vremena za ozbiljne bazične pripreme. Čačiću je bilo najvažnije plasirati se u Ligu prvaka, a što će tamo biti nije ga previše morilo.

Prema našem mišljenju, Dinamo već najmanje dvije godine zaredom radi ključnu stratešku pogrešku. S obzirom da je jasno kako ljeti nema vremena za temeljite pripreme, „modri“ su trebali zimus odraditi bazični dio, čak i po cijenu toga da na početku drugog dijela sezone „trokiraju“. Pitanje prvaka ionako ne bi došlo u pitanje, a u ljeto bi samo napravili finu glazuru za kvalifikacije. Na taj način ne bi im se događalo da u listopadu i studenom izgledaju kao ispuhani balon. Za to je potreban precizan program i dugoročna strategija, a to ide na dušu čelnika Dinama.

Naravno da česte smjene trenera odmažu provođenju dugoročnijeg plana, ali da se klub drži zacrtane strategije, šteta bi se mogla značajno umanjiti. Ovako svaki novi(stari) trener dolazi sa svojom vizijom koja se nužno ne podudara s vizijom i ciljevima kluba. Čelnici Dinama su, prema našem mišljenju, pogriješili kada su Čačiću prepustili da sam odredi ritam priprema. Posljedice te odluke jasno se vide u posljednjih nekoliko tjedana. Vidjet ćemo hoće li se slične pogreške ponoviti na zimskim pripremama koje će „modri“ po prvi put odraditi u Brazilu. Ako ništa drugo, Jurčić neće moći reći da ne zna što ga čeka. Možda treća bude sreća.

RPŽ/DH