Sarajevo – Javna administracija u BiH polako se konsolidira, iako je još nesposobna odgovoriti na reformske zahtjeve EU – navodi se u izvješću Europske komisije o napretku BiH. “Državna administracija je ogromna, nespretna, razbacana, a nije jasno tko što radi na kojoj razini vlasti. Ograničen, ali ipak napredak, vidi se u javnim službama, specijalno u Republici Srpskoj /RS/, ali je segment javne službe svuda politiziran”, navodi se u izvješću.
BiH treba hitno uskladiti Ustav s Europskom poveljom o ljudskim pravima i to da njene institucije budu efikasnije i funkcionalnije, navodi se u izvješću i upozorava da još nije usvojena presuda Europskog suda za ljudska prava – javlja dopisnik Srne. “BiH mora biti u poziciji usvojiti, primijeniti i izvršiti zakone i pravila EU”, navodi se u izvješću, koji je ove godine objavljen na 60 stranica.
U izvješću se konstatira da je neujednačena primjena Privremenog sporazuma koji je na snazi do potpunog usvajanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. “BiH krši Privremeni sporazum zbog kršenja Povelje o ljudskim pravima, jer nema agenciju za državne poticaje”, navodi se u dokumentu. Kritizira se promjena Ceftine klauzule najpovlaštenije nacije i preporučuje intenzivno jačanje napora u provođenju privremenog sporazuma.
Europska komisija upozorava da je ustrojstvo BiH komplicirano, neefikasno i da se zloupotrebljava, navodeći da nema pomaka u izmijeni dijelova zakona neophodnih za približavanje EU. “Stalna zloporaba pravila kvoruma komplicira odlučivanje, odgađa reforme i smanjuje sposobnost zemlje za napredovanje u EU. To se specijalno odnosi na Federaciju BiH”, ističe se u izvješću.
U izvješću se navode propusti koji se odnose na ranije inicijative koje je međunarodna zajednica tražila od BiH. “Gotovo da nema napretka koji bi vodio zatvaranju OHR–a. Nema dogovora o vlasništvu nad imovinom između države i entiteta”, navodi se u dokumentu.
Još nema dogovora kada je riječ o registraciji državne i vojne imovine. Kritizira se odluka Narodne skupštine RS–a o usvajanju vlastitog zakona o nepokretnostima što koči dalji dogovor o državnom vlasništvu. Nepokretna vojna imovina ostaje neriješeno pitanje. Europska komisija ističe da entitetsko glasovanje sprječava usvajanje europskih prioriteta kao što su zakoni o malim i srednjim poduzećima, ugovornim obavezama, zaštiti svjedoka i javnim nabavkama, dodajući da je suradnja između Vijeća ministara i Parlamenta BiH bila nedovoljna.
Europska komisija ističe dobar rad ombudsmana, navodeći da bi bio još bolji kada bi bilo više novca. Civilna kontrola službi sigurnosti je naširoko osigurana. “Ograničen napredak bilježi i oblast pravosuđa. Obnova sarajevskog Općinskog suda i nekoliko sudova u RS–u doprinijela je boljoj slici”, navodi se u izvješću i ističe da se očekuje lakše prenošenje predmeta za ratne zločine s državne na entitetske razine. “Nema tijela koje bi odgovaralo vrhovnom sudu i koje bi osiguralo jednaku primjenu zakona. Nastavlja se politički pritisak na pravosuđe”, navodi se u dokumentu.
U uredu državnog tužitelja BiH bilo je slučajeva interne korupcije i curenja informacija, a najveći problem je zaostatak od 2,1 milijuna neriješenih slučajeva, od kojih su većina tužbe za neplaćene režije. Europska komisija pohvalila je RS što je osnovala šest novih trgovinskih sudova, navodeći da u FBiH još nema nijednog takvog suda, ali da je generalno reforma sudstva u BiH još “u povoju”.
U dijelu Izvješća koji se odnosi na borbu protiv korupcije konstatira se da je korupcija raširena u privatnom i javnom sektoru. “Borba protiv korupcije je počela, ali antikorupcijske mjere još nisu dovoljno zaživjele. Najslabije točke su istraga i podizanje optužnice”, dodaje se u dokumentu.
Prošle godine u izvješću su kritizirani uvjeti u zatvorima u BiH, a ove godine se konstatira da se situacija popravila, ali da problem i dalje predstavlja prenatrpanost, naročito u zatvorima u FBiH. “Sloboda riječi je zajamčena, ali sve većem broju novinara prijeti se nasiljem, pa čak i smrću”, navodi se u izvješću. Europska komisija konstatira da BiH ima dobar odnos sa susjednim zemljama, naročito sa Hrvatskom i Srbijom.