Izbori 2014.: Hrvati i dalje u nezavidnom položaju

U nedjelju će se održati izbori u BiH. Pravo glasa ima gotovo tri milijuna i 300 tisuća birača. A podaci o tome koliko dužnosnika biraju, svaki put ostave bez teksta. Biraju tročlano predsjedništvo BiH u kojem svaki konstitutivni narod ima jednog predstavnika. Glasovat će i za 42 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine.

Na području Federacije birači odlučuju i o 98 zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta tog entiteta. A također glasuju i za predstavnike u deset kantonalnih skupština koje imaju između 21 i 35 zastupnika.

U Republici Srpskoj bira se novi saziv 83-člane Narodne skupštine kao i predsjednik i potpredsjednik tog entiteta. Dakle, ukupno, birači odlučuju o čak 13 parlamenata s 512 zastupnika.

U Bih će se održati nikad neizvjesniji izbori, sedmi poslijeratni, a uskoro završava dugotrajna, prljava kampanja. U subotu, naime, nastupa predizborna šutnja. Hrvati su nažalost i dalje u podređenom položaju kao najmalobrojniji narod. Izborni zakon se unatoč silnom pritisku međunarodne zajednice i službenog Zagreba nije promijenio. I biskupska konferencija BIH ove je izbore ocijenila povijesnim i hrvatski narod pozvala da izađe jer im, kako kažu, prijeti realni nestanak sa političke pozornice u BiH.

Žepče je jedan od rijetkih gradova s hrvatskom većinom. Riječ je o gradu u kojem se i živi i radi i ne iseljava. Ali riječ je i o gradu koji je ovo ljeto pretrpio katastrofalne štete od poplava. Upravo odnos središnje državne vlasti prema tim stradalnicima najbolje oslikava stanje u Bosni i Hercegovini. Selo Papratnica u okolici Žepča najteže je stradalo u poplavama. Iako su poplave bile prije nekoliko mjeseci šteta je vidljiva posvuda. Podjela humanitarne pomoći u BIH uskoro bi mogla završiti optužnicom i uhićenjima. Naime Federalna je Vlada osnovala poseban fond iz kojeg je umjesto stradalnicima novac od donacija iskoristila za uplatu mirovina. Ivo Trogrlić kaže da je u svojih osamdeset godina života promijenio nekoliko država. Nikad, tvrdi nije bilo ovoliko mržnje. Općina Žepče jedini je grad s hrvatskom većinom u Zeničko-dobojskom kantonu. Sloboda je skupo plaćena s gotovo četiristo poginulih branitela. No za razliku od većine hrvatskih krajeva u BIH ovdje ljudi ostaju. Žepče ima više od dvije tisuće učenika. U središtu grada salezijanci su napravili impresivni Katolički školski centar koji je godinama među najboljim školama u državi. Ravnatelj centra kaže zadržali smo jednu generaciju s ovom školom no novu treba zadržati politika koja će zaštiti ljude. – Evo dogodi se da ti izaberu člana Predsjedništva, a ti ne možeš ništa napraviti. Tako da je situacija vrlo delikatna i treba se nešto napraviti da ovdje ljudi ostanu jer kad se sve zbroji i oduzme u ovom ratu Hrvati su najgore prošli – rekao nam je don Josip Krpić, ravnatelj Katoličkog školskog centra Žepče.

I Žepče je u predizbornoj groznici. Svi se nadaju da će Hrvati ovog puta sami izabrati svoje predstavnike, a da im to neće kao u zadnja dva navrata učiniti višestruko brojniji Bošnjaci. A postoji li i ovoga puta mogućnost da hrvatskog člana predsjedništva izaberu Bošnjaci? Nažalost postoji, i to upravo zbog izbornog zakona. 2006. i 2010. godine su upravo Bošnjaci svojim glasovima izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH. Sve se glasnije špekulira kako bi na ovim izborima dio tih birača iz Bošnjačkog naroda mogao dati svoj glas Martinu Ragužu, kandidatu HDZ-a 1990. koji je dijelom promijenio svoju političku retoriku. Sa svojom kampanjom bazirao se uglavnom na Sarajevo, Tuzlu i još neke veće gradove. To je naravno samo špekulacija. Prave rezultate i odnos snaga na terenu pokazat će izbori koji su u nedjelju.

dnevnik.hr