INZ: Poljoprivredni proizvođači u BiH krizu bi trebali iskoristiti kao šansu

Kraj je ožujka, poljoprivredni proizvođači uveliko vrše pripreme svojih staklenika, plastenika i parcela na otvorenom za sjetvu i sadnju različitih povrtlarskih i ratarskih poljoprivrednih kultura koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima. Sada, više nego ikad, jasno je da se mora intenzivirati poljoprivredna proizvodnja, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Ovih dana pred nama su novi izazovi uzrokovani u svijetu proglašenom pandemijom zbog koronavirusa s velikim brojem zaraženih, umrlih, s brojnim naredbama, ograničenjima, preporukama o ponašanju kojih se moramo pridržavati ako ne želimo da zarazimo sebe i sve one koji su u našem okruženju. Sastavni dio ograničenja odnosi se i na zatvaranje granica sa susjedima koje ima za posljedicu otežan protok roba, a odnosi se prije svega na dovoz hrane za stanovništvo i hrane za domaće životinje koje nemamo u dovoljnim količinama s naših njiva. Ovakvo stanje može dovesti do nestašice hrane, a i ono što se uveze značajno će poskupiti, ističe Kasim Velić, direktor Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Svaku izvanrednu situaciju pa i proglašenu pandemiju prati izvjesna doza panike među stanovništvom koja se prije svega odnosi na osiguranje dovoljnih količina hrane, lijekova i zaštitnih sredstava, a to dovodi do toga da će ljudi koji paničare pokupovati zaliha i preko potrebne mjere koje na kraju iste mogu i propasti. Često čujemo različite pesimistične prognoze o dužini trajanja ove pandemije od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Zbog toga iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za sadnju krumpira, salate, mrkve, špinata, graška, a kada malo otopli sadnju različitih povrtlarskih kultura, sjetvu kukuruza kako za zrno tako i šećerca, sjetvu graha tikve, bundeve i dr. Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za mjesec dana. Ponovno “uselimo” naše štale, kokošinjce. Utovljene piliće već možemo imati za mjesec i pol dana, deset kokošiju daje nam svaki dan šest do osam jaja, navodi Velić.

Iskustvo koje nosimo iz bliske prošlosti (’92-’95) iskoristimo da bude naša prednost. Prilagoditi kućne proračune, kao i proračune općina i županija novonastaloj situaciji, te osigurati dovoljno financijskih sredstava za nabavku dovoljnih količina sjemenskog i sadnog materijala i đubriva. Po potrebi pored kriznih stožera koji prate razvoj koronavirusa formirati krizne stožera za poljoprivredu, te utjecati na povećan postotak obradivih površina. Moramo povećati broj obradivih površina kako bismo prebrodili ove teške trenutke kada u značajnom dijelu (brašno, ulje, šećer) ovisimo o uvoznoj hrani. Moramo znati i biti potpuno svjesni da su najbolje zalihe i robne rezerve na našim njivama i zbog toga krajnje je vrijeme – krenuti u akciju, navodi se u preporukama INZ-a.

RPŽ / Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica