Zagreb – Strasbourg – Hrvatski građani od 1.travnja mogu mirnije spavati jer njihovu zemlju, osim gotovo 18 tisuća hrvatskih vojnika, čuva čak četiri milijuna vojnika zemalja članica NATO–a, čija je Hrvatska postala 27. članica. Zajednička obrana, na koju su se obvezale sve potpisnice Sjevernoatlantskog ugovora, predviđa naime da će svaka od njih priskočiti u pomoć bilo kojoj drugoj članici koja bude napadnuta. U 60–godišnjoj povijesti taj famozni članak 5. ugovora bio je aktiviran samo jednom, nakon što su izvedeni teroristički napadi na SAD 2001, a sa sigurnosnog aspekta najvažnija je to prednost ulaska u NATO.
Balvani na putu
No, ulazak u Sjevernoatlantski savez, procjenjuju neki analitičari, mogao bi Hrvatskoj pomoći i prilikom pregovora o članstvu u EU te u rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Koliko je pozicija Hrvatske prema EU ojačana članstvom u NATO–u teško je procijeniti, no i u Vladi smatraju da to nije zanemariva činjenica.
Ulazak u NATO otvara vrata gospodarstvu, ulaganjima, a Hrvatska definitivno postaje nezaobilazan čimbenik stabilnosti u ovom dijelu Europe. Naše članstvo u Sjevernoatlantskom savezu činjenica je o kojoj će se u budućnosti govoriti kad budemo završavali pregovore s Europskom unijom. To je slaganje ukupnog mozaika i zasigurno nam neće odmoći ni u ovoj situaciji sa Slovenijom. Ali, mora biti jasno da su pristupanja Europskoj uniji i NATO–u dvije različite stvari – kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Premijer Ivo Sanader na početku jučerašnje sjednice Vlade istaknuo je da je ulaskom u NATO ostvareno pedeset posto sjevernoatlantskih integracija.
Na tom putu ima još balvana, ali ćemo ih ukloniti i ući u Europsku uniju, kao i nama prijateljska Slovenija, ne miješajući granično pitanje s ulaskom u EU – kazao je premijer Ivo Sanader. Pozvao je građane da 7.travnja, kad će hrvatska zastava biti podignuta pred sjedištem NATO–a u Bruxellesu, i sami po kućama i balkonima istaknu državna obilježja i tako proslave taj veliki datum.
Na skupu na vrhu u Strasbourgu i Kehlu kojim će biti obilježena 60. godišnjica Sjevernoatlantskog saveza, hrvatski će predstavnici prvi put sjediti za stolom ravnopravno s ostalim članicama. S obzirom na to da je pravilo da se sjedi za okruglim stolom, a da se mjesta određuju abecedom, hrvatski će predstavnici sjediti između Kanade i Češke Republike.
Na skupu će hrvatsku delegaciju predvoditi predsjednik RH Stjepan Mesić, a uz njega će biti premijer Sanader, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministri vanjskih poslova i obrane Gordan Jandroković i Branko Vukelić te načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić.
Dva domaćina
Nekoliko stvari karakterizira ovaj susret na vrhu: nedavno primanje dviju novih članica – Hrvatske i Albanije, prvi put na njemu sudjeluje predsjednik SAD–a Barrack Obama, a Francuska se vraća u zapovjednu strukturu saveza nakon više od 40 godina. U sklopu susreta održat će se brojni sastanci, a onim većima predsjedat će glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer. Domaćini su njemačka kancelarka Angela Merkel i fancuski predsjednik Nicolas Sarkozy, što je prvi put u povijesti saveza da susret na vrhu ima dva domaćina.
Za sigurnost izaslanstava brinut će se ukupno oko 25.000 pripadnika snaga reda s obiju strana granice, a očekuje se između 30 i 60 tisuća prosvjednika. Policija očekuje da bi nekoliko tisuća moglo biti nasilno.
Odluke se donose jednoglasno i nema prisiljavanja
Kad je riječ o sudjelovanju u mirovnim misijama, hrvatski dužnosnici više su puta naglašavali da nas nitko neće prisiljavati na to da ratujemo tamo gdje to ne želimo. Odluke Saveza donose se konsenzusom svih njegovih članica koje samostalno odlučuju prema svojim interesima. Upravo je takav način odlučivanja spriječio mogućnost da Makedonija dobije pozivnicu na summitu u Bukureštu kad su je dobile Albanija i Hrvatska. Gotovo sve članice Saveza htjele su podržati i Makedoniju, no Grčka je uložila veto zbog spora o imenu.