Hrvatska i Srbija pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu

Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu počela je usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu.

Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri tjedna mnoge dokaze genocida i etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva tijekom srbijanske agresije na Hrvatsku, te argumente protutužbe Beograda da je u “Oluji” počinjen genocid nad hrvatskim Srbima. Prof. Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog tima u svom je izlaganju naglasila kako će Hrvatska u ova četiri tjedna iznoseći činjenice, razne dokumente, snimke, dokazati kako se zločini koji su se dogodili u dijelovima Hrvatske, a koje su pokrenule srpske vlasti, mogu smatrati genocidnim akcijama.

Čini se da je jedini način da Hrvatska ostvari pravdu da se pojavi pred ovim sudom… jedini imate mogućnost utvrditi da su grozna djela počinjena u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj genocid, poručila je Crnić-Grotić. Ukazala je na nespremnost srpske politike i sudstva da se suoči sa zločinima i da se kazne njihovi počinitelj. Uvodni dio izlaganja popratila je dramatičnim snimkama razorenog Vukovara iz zraka poručivši da one pokazuju “namjeru da se uništi dio jedne skupine”.

Sudskim vijećem predsjeda slovački sudac Peter Tomke. Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima te publika. Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine. Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnog blaga i naknadu štete državi i pojedincima. Prihvaćanjem tužbe u suđenje bi krenula jedna članica EU-a i jedna zemlja koja se sporo, ali ipak kreće prema Europi – istoj Europi koja je već puno puta pokazala kako voli kada države vode dijalog.

Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu. Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Presuda se očekuje do kraja godine. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je jučer da Hrvatska ne može izgubiti spor jer se zna tko je bio žrtva, a tko agresor u ratu koji se vodio na teritoriju Hrvatske.

RPŽ/HRT