Zagreb – Američki magazin Forbes u subotu je objavio popis ekološki najčišćih zemalja svijeta, prema indeksima utvrđenim na sveučilištima Yaleu i Columbiji, na kojem je Hrvatska zauzela 20. mjesto, a prvo mjesto u regiji istočne Europe i srednje Azije.
S Indeksom ekoloških rezultata (EPI) 84.6 od mogućih 100, Hrvatska zauzima 20. mjesto u svijetu, na popisu ekološki najčišćih zemalja, koji predvode Švicarska i skandinavske zemlje, a među prvih 20 je 14 europskih zemalja.
Hrvatska prepoznaje vrijednost turizma i čistoću svojih plaža uzima kao prioritet. Zemlja koja leži na Jadranskom moru, nasuprot Italije, nudi posjetiteljima bogat, zdrav riblji fond i sigurnost od bolesti koje se prenose vodom. No naslijeđe desetljeća kumunističke vladavine ostaje: industrija iz sovjetskog razdoblja ispušta stakleničke plinove i čestice, kvareći kvalitetu zraka. Ukupni rezultat bioraznolikosti Hrvatske je samo 14, prema i dalje slabih 34.8 za regiju.
Centar za međunarodnu znanstvenu informacijsku mrežu sveučilišta Columbije i Centar za ekološko pravo i politiku sveučilišta Yalea razvili su Indeks ekoloških rezultata (EPI) kako bi istaknuli najčišće zemlje, te dali onima koji zaostaju mjerila za napore kojima mogu poboljšati vlastiti okoliš i zdravlje svojih građana.
Švicarska je na vrhu popisa s indeksom EPI 95.5 od 100. Slijede Švedska i Norveška koje dijele drugo mjestu s 93.1. Među neeuropskim zemljama u prvih 20 su Kostarika (5), Novi Zeland (7) i Kolumbija (9).
Europske zemlje imaju dobre rezultate u zdravstvenom poretku EPI, koji mjeri učinak zagađenja na ljudsko zdravlje. Drugo široko mjerilo, vitalnost ekosustava, uključuje zdravlje ribarstva, količinu emisije stakleničkih plinova i očuvanje raznolikosti flore i faune.
Skandinavija, s malobrojnim stanovništvom i velikim nenaseljenim prostorima, ima netaknute šume i razmjerno nisku zagađenost zraka. SAD, nekoć vodeća u ekološkoj zaštiti, zaostaje za Europom posljednjih 25 godina, rekao je pomoćnik direktora ekološkog centra sveučilišta Columbije Mark Levy.
Istraživači indeksa EPI upozoravaju da informacije koje su odredile poredak često potiču iz lokalnih izvora i da nisu uvijek idealne kvalitete, osobito u zemljama u razvoju. Oni su rangirali 149 zemalja, a ostalih 50 su izostavili zbog nepotpunih podataka.