Zagreb – Da je sutra referendum o ulasku Hrvatske u EU, vrlo je vjerojatno da bi se odazvalo gotovo 70 posto birača. Od njih bi 57 posto glasovalo za članstvo u EU, 38 posto bilo bi protiv, a pet posto birača još ne zna za što bi se opredijelilo.
Građani koji podupiru ulazak u EU očekuju da će profit biti otvaranje granica i sloboda kretanja, dostupnost većeg broja radnih mjesta te stabiliziranje ekonomije. Oni koji zaziru od članstva plaše se da će ulazak male Hrvatske u društvo razvijenih zemalja i na golemo europsko tržište srušiti standard i plaće. Hrvatska će to, smatraju, platiti gubitkom političkog suvereniteta.
Rezultati su to najnovijeg terenskog istraživanja koje je agencija Puls provela od 1. do 15 travnja 2009., na uzorku od 1000 ispitanika. Zabilježen je porast potpore članstvu pet posto. U prosinačkom istraživanju, naime, članstvo u EU podupiralo je 52 posto upitanih.
Davor Božinović, državni tajnik u MVP–u za eurointegracije, tumači da je pozitivan trend posljedica toga što je hrvatsko članstvo u EU među najprisutnijim temama u domaćim medijima, pa građani imaju više informacija koje im pomažu da zauzmu stav. Posebno važnim za postavljanje komunikacijske strategije smatra pitanja o prednostima i nedostacima članstva. Uz već spomenute prednosti i nedostatke članstva, ispitanici su navodili da će dobrobit za Hrvatsku biti i poboljšanje pravnog sustava, pad korupcije, veća mogućnost školovanja…
No, još 21 posto građana misli da članstvo ne donosi prednosti. Muči ih strah da se u EU iskorištavaju slabije razvijene zemlje. Boje se lošeg utjecaja na gospodarstvo i poljoprivredu, rasprodaje Hrvatske te da će biti zabranjeni domaći običaji. “Izgubit ćemo nacionalni identitet, porast će kriminal, nasilje, narkomanija…”, kazali su neki ispitanici anketarima.
Državni tajnik Božinović kaže da se u navođenju negativnih učinaka članstva prepoznaju stereotipi. Ljude koji se boje pada standarda Božinović smiruje podacima da je u 10 država koje su ušle u EU prije pet godina BDP u prosjeku porastao 5,5 posto, nezaposlenost je pala na sedam posto, otvoreno je oko tri milijuna novih radnih mjesta, a razmjena između novih i starih članica povećana je tri puta.
Onima koji se boje da bi razvijene članice mogle iskorištavati Hrvatsku daje podatak koji pokazuje da su u proteklih pet godina nove članice 80 posto izvoza plasirale na tržište starih. Ni za strah u vezi s položajem poljoprivrede nema temelja, kaže Božinović. Potpore za razvoj sela i agrara u novim članicama EU porasle su od 30 do 40 posto.