Hendalova anketa o rejtingu stranaka u RH nije relevantna, pomiješali su kruške i jabuke

Zagreb – Najnovija anketa o rejtingu političkih stranaka koju je od 12. do 15. rujna za HTV provela agencija Hendal ponovo je aktualizirala pitanje koliko istraživanja javnog mnijenja mogu utjecati na konačan ishod izbora i jesu li ona reprezentativan pokazatelj opredjeljenja građana ili tek element nečije manipulacije.

Anketa je provedena telefonom na uzorku od 873 ispitanika, među kojima čak 40,2 posto ne zna za koga će glasati, dok Kukuriku koalicija uživa potporu 33 posto ispitanika, a HDZ tek 10 posto. Iako su tema dana u vrijeme provođenja ankete bili HDZ-ovi crni fondovi, toliko nizak rejting vladajuće stranke mnoge je iznenadio, pa dio analitičara tumači da su mnogi HDZ-ovi birači ‘pobjegli’ među neopredijeljene. No, istodobno oni koji nisu zadovoljni brojevima nalaze nedostatke u samoj provedbi ankete – od malog uzorka do činjenice da je rađena telefonom, a ne terenskim istraživanjem. Inače, HDZ-ov rejting od 10 posto nije najniži u Hendalovim anketama, jer je u travnju bio samo 6,8 posto, a SDP je tada imao 16,2 posto.

»Što se tiče rejtinga stranaka, Hendalova anketa nije relevantna. Ona više govori o društvenoj poželjnosti odabira. Usred ovih afera ako se nazove glasač HDZ-a, sigurno nije baš svakome ugodno reći da ćete glasati za HDZ«, kazao je Vjesniku stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan. Kao glavni nedostatak Hendalove ankete on smatra to što je rađena metodom otvorenog pitanja, jer se ispitanike pitalo za koga bi glasali da su danas izbori. Posljedica toga je velik broj neodlučnih. Macan upozorava i da treba voditi računa o tome da urbano i ruralno stanovništvo drukčije reagira na poziv ili dolazak anketara, kao i da su HDZ-ovi glasači manje spremni izjašnjavati se o svojim stavovima.

Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu među pogreškama koje se čine u interpretaciji anketa navodi uspoređivanje anketa koje su provedene različitim metodološkim pristupima čime se miješaju kruške i jabuke. Pojašnjava da reprezentativnost uzorka ne treba izjednačavati s njegovom veličinom. »Ugrubo, što je uzorak veći, manja je standardna pogreška uzorka, odnosno uzorak je precizniji. No, da bi to pravilo vrijedilo, uzorak mora biti reprezentativan i slučajan. Bolji je slučajan i reprezentativan uzorak od 300 ispitanika nego nereprezentativan od 10.000«, ističe Bagić. Po njegovu mišljenju, pogrešno je i svaku, pa i najmanju promjenu rejtinga neke stranke interpretirati kao porast ili pad.

Inače, Hendalova anketa, kao i još neke, promatra Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, iz čega proizlazi da nijedna stranka koja u anketi dobije manje od 5 posto neće ući u Sabor. Bagić se slaže da je takav zaključak pogrešan i da se njime manipulira biračima malih stranaka. »One mogu imati svoje bastione koji mogu biti dovoljno veliki da te stranke uđu u Sabor. Primjer je IDS, koji na nacionalnoj razini dobiva oko 1 posto, a dobiva 3 zastupnika, dok HSP u cijeloj Hrvatskoj ima oko 4 posto potpore, pa ima 1 zastupnika. Na temelju takvih istraživanja ne može se zaključivati tko će ući u Sabor, a tko neće«, kaže Bagić, koji smatra da ankete u kojima je Hrvatska jedna izborna jedinica same po sebi nisu problematične, jer se njima može mjeriti odnos snaga na nacionalnoj razini, posebno kad su u pitanju velike stranke.

Što se tiče utjecaja anketa na stav birača i na ishod izbora, on je vrlo malen, sudeći po istraživanju koje je uoči izbora 2007. provela Vesna Lamza Posavec, voditeljica Centra za istraživanje javnog mnijenja i masovnih medija s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Iz njega proizlazi da mali broj građana uopće posvećuje pozornost istraživanjima, a oni koji im posvećuju pozornost u pravilu loše pamte njihove rezultate.

Različite metode, različiti rezultati

Koliko metodologija izrade anketa i njihovi rezultati mogu biti različiti pokazuju primjeri dvaju najpoznatijih istraživanja političkog opredjeljenja građana, Crobarometra, koji provodi agencija Ipsos Puls, i Cro demoskopa, koji provodi agencija Promocija Plus. Crobarometar se provodi od 1. do 20. u mjesecu na uzorku od 1000 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja u okviru omnibus-istraživanja. Ispitanici se biraju slučajno, metodom random walk. Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja, pri kojoj su ispitanici skloniji izjasniti se nego kod telefonskih istraživanja. U anketi provedenoj početkom rujna predsjednika Ivu Josipovića 85 posto ispitanika ocijenilo je pozitivnim, predsjednika Zorana Milanovića 40,1 posto, a premijerku Jadranku Kosor 32,4 posto.

Cro demoskop provodi se prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika telefonskim ispitivanjem i prema rezultatima s početka rujna, Josipovića je pozitivnim ocijenilo 44,6 posto ispitanika, guvernera Željka Rohatinskog 9 posto, Kosor 7,6 posto, a Milanovića 6,2 posto.

RPŽ/V