Los Angeles – Jovica Stanišić, načelnik srbijanske obavještajne službe u vrijeme Slobodana Miloševića, optužen pred Haaškim sudom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj i BiH, bio je 90–ih godina najvažniji čovjek američke obavještajne agencije CIA–e u Beogradu, objavio je u nedjelju Los Angeles Times.
Tijekom osam godina Stanišić je agenta CIA–e Williama Lofgrena na tajnim sastancima u sigurnim kućama te na brodovima i splavovima na Savi, potanko obavještavao o načinu djelovanja Miloševićevog režima. Otkrio je podatke o lokacijama NATO–vih talaca, pomogao operativcima CIA–e u pronalaženju masovnih grobnica i uspostavi tajnih baza u BiH, ali je američkoj strani dostavio i nacrte bunkera i drugih objekata koje su srpske kompanije izgradile u Iraku za Sadama Huseina.
Istovremeno, podsjeća LA Times, Stanišić je za Miloševića osnovao odrede smrti koji su provodili kampanju genocida i po mišljenju mnogih bio je alfa i omega režima koji je svijetu podario novu jezovitu riječ – etničko čišćenje.
Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY), gdje čeka suđenje, tereti ga za zločine zbog kojih bi mogao dobiti doživotnu kaznu, a Lofgren, koji je sada umirovljen, tvrdi da je CIA sastavila dokument koji pokazuje da je “ta navodno zla osoba učinila puno dobra”.
“Na stranu haaška optužnica”, kazao je Lofgren, “ima stvari koje je taj čovjek učinio, i koje su pomogle u prekidu neprijateljstava i uspostavi mira u Bosni”.
U proljeće 1993. Stanišić je, kako tvrdi Lofgren, izvršio pritisak na Ratka Mladića da nakratko obustavi granatiranje Sarajeva. Dvije godine poslije pomogao je u oslobađanju 388 vojnika NATO–a koje su bosanski Srbi uzeli kao taoce. Svukli su s njih odore i privezali ih za električne stupove koristeći se njima kao ljudskim štitom protiv zračnih udara, a Stanišić je “uz potporu vodstva CIA–e” pregovarao o njihovom oslobađanju.
Pošto se s Miloševićem vratio s mirovnih pregovora u Daytonu, dobio je zadatak da političkog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića nagovori da se povuče. Također je CIA–i pomogao u uspostavi mreže baza za nadzor prekida vatre, piše list.
Doug Smith, načelnik CIA–e u BiH, prisjeća se kako Stanišić nije podnosio Miloševića. “Nikako ga nije podnosio. Govorio je koliko je nepošten i pokvaren”, kazao je Smith. Po sjećanju očevidaca, direktor CIA–e John M. Deutch toplo je 1996. primio Stanišića u CIA–inu stožeru i darovao mu sačmaricu “Parker”, vrlo cijenjenu među kolekcionarima. Ugošćen je u jazz klubu Blues Alley, a na istočnim obalama Marylanda uživao je u lovu. Deutch, sada profesor na MIT–u, odbio je išta reći o Stanišiću.
S vremenom je Stanišić uspio uvjeriti Miloševića da mu dopusti da počne kontakte s CIA–om kao pomoćnim kanalom za komunikaciju sa Zapadom, no sve tješnje veze Stanišića i CIA–e razljutile su srbijanskog vožda. U strahu da protiv njega ne kuje urotu, Milošević ga je otpustio 1998., tvrdi list.
Iduće godine bile su kaotične. Nakon rata na Kosovu Milošević je morao sići s vlasti 2000. Sljedeće je godine uhićen i prebačen u Den Haag gdje mu se sudilo za ratne zločine, a 2006. preminuo je od srčanog udara. Nakon serije političkih likvidacija pojavile su se glasine da sve konce vuče Stanišić.
Kad je 2003. ubijen premijer Zoran Đinđić, koji je poslao Miloševića u Haag, Stanišić je uhićen i pritvoren na tri mjeseca. Nakon toga je, bez ikakvog objašnjenja, također poslan u Den Haag.
Zadnjih pet godina Stanišić provodi na relaciji Beograd–pritvorska jedinica ICTY–ja. Njegovo je suđenje prošle godine odgođeno zbog lošeg zdravstvenog stanja, a ako mu se stanje poboljša, suđenje bi mu se moglo nastaviti ove godine. Stanišić je rastavljen i djeca su se od njega otuđila.
Haaški sud optužio je Stanišića i Franka Simatovića da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, cilj kojega je bio prisilno i trajno ukloniti većinu nesrba, u prvom redu Hrvate, bh. muslimane i bh. Hrvate, s velikih područja u Hrvatskoj i BiH. Među pojedincima koji su sudjelovali u tom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Slobodan Milošević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić, Mihalj Kertes, Milan Martić, Goran Hadžić, Milan Babić, Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.