Župa sv. Josipa u Zavidovićima 19. ožujka je proslavila svog nebeskog zaštitnika. Svečano misno slavlje predvodio je mons. Ante Meštrović, rektor sarajevske katedrale u koncelebraciji s domaćim župnikom Mirom Bešlićem i petnaestak svećenika te u nazočnosti velikog broja vjernika.
Župa Zavidovići jedna je od župa koja je u prošlom ratu teško stradala, a većina vjernika je protjerana iz svojih prijeratnih domova. Ipak, župa je to koja hrabro živi svoju svakodnevicu.
Blagdan sv. Josipa u Zavidovićima tradicionalno okupi veliki broj vjernika iz cijelog žepačkog kraja. Ovaj svetac je uzor očevima, odgojiteljima, djevicama; nada bolesnima, siromašnima, umirućima i dušama u čistilištu; zaštitnik radnika, putnika, hodočasnika, prognanika, stranaca, ljudi koji se nalaze u teškim i bezizlaznim situacijama; patron svećenika, misionara, redovnika i redovnica, jer je on,kako reče sv. Terezija Avilska, učitelj duhovnoga života. Trodnevnicu uoči patrona župe je predvodio fra Vinko Vice Tomas. Ove godine domaći vjernici će upamtiti patron župe i po orkanskom vjetru koji je dva sata pred početak misnog slavlja porušio pripremljenu binu s oltarom te je misa slavljena pod ulaznim trijemom zavidovićke crkve.
Sve okupljene vjernike je na početku misnog slavlja pozdravio zavidovićki župnik vlč. Miro Bešlić.
U svojoj propovijedi mons. Meštrović je, između ostalog kazao: „Kao što je sv. Josip šutio, jer nijedna njegova riječ nije zapisana u evanđeljima, čini se da je i Crkva tako šutjela sve do pred kraj XIX. stoljeća o ovom svecu koji ima posebno mjesto i značenje u spasenju čovječanstva. Naime, 1870. godine papa Pio IX. je proglasio sv. Josipa zaštitnikom Crkve, a točno na današnji dan 1961. godine, dobri papa Ivan XXIII., proglasio je svetog Josipa za zaštitnika II. vatikanskog sabora. II. vatikanski sabor je uvrstio ime sv. Josipa u prvu od četiri euharistijske molitve. Dobro je znano da je 9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa za zaštitnikom hrvatskog naroda. Biskupska konferencija tadašnje države (BKJ) na svom proljetnom zasjedanju 1979. godine kazala je da to ima i dalje ostati na snazi – sv. Josip ostaje zaštitnik hrvatskog naroda. Štujemo ga kao i zaštitnika svete i blažene smrti. Na osobit način preporučamo očevima da se mole sv. Josipu da ih pomogne u prevažnom poslu odgoja djece. Današnji dan bi komotno mogao biti i dan otaca“, kazao je mons. Meštrović.
„Ali isto tako u ovoj Godini vjere trebao bi nam sveti Josip biti zvijezda vodilja, onaj koji će nas voditi i poticati u Godini vjere kako bi obnovili i osnažili svoju vjeru jer s tom nakanom je papa u miru Benedikt XVI. i proglasio ovu Godinu vjere. Ovo je poziv da pročistimo svoju vjeru i stavimo Isusa Krista u središte našeg života. Glavu ne spuštajmo prema dolje, već je dižimo prema Nebu“, kazao je mons. Meštrović koji se osvrnu u svojoj homiliji tijekom koje se osvrnuo i na prve poruke pape Franje.
Okupljeni vjernici su molili tijekom molitve vjernika i za sve krštene u ovoj župi uz iskrenu nadu da iako malobrojni i pokošeni učincima proteklog rata (vrlo često i danas su na udaru onih koji katoličku i hrvatsku prisutnost u ovom mjestu teško prihvaćaju) mogu svjedočiti kršćansku ljubav u gradu u kojem žive i gdje su još (prema podacima popisa do 1953. godine) činili većinu gradskog stanovništva, a sada čine tek jedan njegov jedva primjetni dio. No treba primijetiti, kako je istaknuo i župnik Bešlić, pred oltarom je bilo i djece i mladih koji svjedoče da ova župa, unatoč svemu, živi.
Brane Vrbić/RPŽ