EU ne očekuje da će kriza u FBiH biti brzo riješena

Mostar – Duboka politička kriza, loša ekonomija, spora konsolidacija tržišta u odnosu na zemlje iz okruženja, samo su neke od brojnih negativnosti kojima je Europska komisija u svom najnovijem izvješću opisala aktualno stanja u BiH.

Zbog dubokih podjela i sve kompliciranije političke krize koja je naročito, ističe se u izvješću spomenute europske institucije, izražena u Federaciji BiH, nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi od nove parlamentarne većine, BiH slabo napreduje u približavanju članstvu EU-a.

U izvješću se iznosi veliki pesimizam po pitanju brzog rješavanja političke krize u FBiH. “EU ne očekuje da će se kriza u Federaciji BiH brzo riješiti”, piše u najnovijem izvješću Europske komisije. Izneseni skepticizam, argumentiran je nabrajanjem činjenica gdje piše kako je polovinom veljače ove godine federalni Parlament izglasao nepovjerenje Vladi Federacije BiH, ali to ne znači, kako se istaknulo “da će kriza brzo biti riješena”. “Od Ustavnog suda FBiH je traženo da donese odluku je li došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. S obzirom na to da je Vijeće za vitalni nacionalni interes nepotpuno, može se dogoditi da kriza vlasti ne bude razriješena brzo”, piše između ostalog u izvješću Europske komisije.

EU, stoji u dokumentu, sumnja u neke pozitivnije promjene od nove Vlade Republike Srpske predvođene novom predsjednicom Željkom Cvijanović. Ne očekuje promjene dosadašnjih politika kada se radi o novoj vladi RS-a. “Značajnije promjene politike ne treba očekivati, s obzirom na to da je deset od 16 ministara iz prijašnjeg sastava zadržalo svoje pozicije”, navodi Europska komisija u svom izvješću. Najveću pozornost Europska komisija posvetila je lošem ekonomskom stanju u BiH, ali i cijeloj regiji, na što su, između ostalog se ističe, utjecali razočaravajuće loša ekonomija u EU, kao i nepovoljni klimatski uvjeti tijekom 2012. godine. U njihovoj analizi ekonomskih prilika u regiji stoji kako su jedino Albanija, BiH i Makedonija tijekom 2012. godine smanjile maloprodajne cijena. No, ocijenjeno je, jedino u BiH, Srbiji i Makedoniji tijekom prošle godine, nije došlo do fiskalne konsolidacije i do smanjenja proračunskih deficita.

U BiH je u prošloj godini zabilježen i pad kod bruto društvenog proizvoda koji je u 2012. godini pao za 0,5 posto, za razliku od 2011. godine kada je unatoč globalnoj ekonomskoj krizi rastao za jedan posto. “Izravne investicije su u 2012. porasle za 70,6 posto, ali su i dalje značajno ispod razine od prije izbijanja krize i iznose 3,5% bruto društvenog proizvoda, što je nedovoljno za pokrivanje trenutačnog deficita”, navodi se u izvješću Europske komisije. U ovom izvješću ne spominju političke pravce po kojima bi politička elita u BiH trebala raditi. Dijagnosticirani su glavni problemi, od političke, socijalne i ekonomske kategorije. No, ovo je izvješće Europske komisije za razliku od prošlogodišnjeg puno pesimističnije. Spomenimo da su lani naveli pozitivne promjere oko početka pregovora u slučaju “Sejdić – Finci”, uspostavi Vijeća ministara BiH, početku tržišnih reformi koje su donijele određeni napredak u ekonomiji. Ove godine izvješće o BiH je zbog lošeg političkog, socijalnog i ekonomskog stanja u državi “obojeno” puno kritičnijim tonovima. Posebni povjernik EU-a za proširenje Štefan Fuele nedavno je stanje u BiH opisao jako lošim, ne dajući ni okvirni rok do kad bi BiH mogla konačno postati punopravna članica EU-a.

RPŽ/VL