Mostar – Inicijativa za utemeljenje Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti BiH (HAZU), koja je potekla od lidera dva HDZ-a Dragana Čovića i Bože Ljubića, podijelila je hrvatsku intelektualnu zajednicu, pa jedni tvrde kako ta inicijativa može doprinijeti razvoju društva u zemlji, a drugi smatraju kako bi to vodilo daljnjim podjelama. U razgovoru za Oslobođenje politički analitičar, doc. dr. Dražen Pehar, smatra kako nitko ne bi trebao imati ništa protiv osnivanja HAZU-a BiH, no upozorava kako bi kvaliteta rada te institucije mogla biti upitna.
– Ne vidim zašto bi itko bio protiv osnivanja HAZU-a BiH. Hrvati u BiH u tom smislu čak i kaskaju za drugima i nema potrebe za protuargumentacijom. S druge strane, mnogo je lakše napraviti instituciju, nego sakupiti kvalitetan znanstveni i istraživački potencijal. Od tih nedostataka u visokom obrazovanju pati cijela regija, rekao je Pehar, te dodao kako bi svaka akademska institucija trebala ”proizvoditi opće dobro”.
Fra Luka Markešić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, kojemo očito u zadnje vrijme smeta sve što ima prefiks hrvatski u BiH, pak, ne odobrava osnivanje HAZU-a BiH. Mišljenja je kako bi to vodilo daljnjim podjelama u bh društvu. – Nisam za razdvajanja i zbog toga nisam ni za osnivanje HAZU-a BiH. Postojeća Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANU) treba djelovati i dalje, no hrvatska kultura u njoj mora biti više zastupljena. Kultura treba povezivati ljude. Znamo da imaju Bošnjaci i Srbi svoje akademije, no to je protivno onome što kultura znači u svijetu. Nacionalne dimenzije kultura mogu biti podjednako zastupljene u zajedničkoj akademiji. BiH može imati zajedničke kulturne instuticije i u njima ravnopravno zastupljene nacionalne dimenzije kulture, kazao je Markešić.
No, Pehar odgovara kako bi akademija trebala generirati nova znanja, te kako ”ne vidi kome bi ona trebala smetati”. – Druga je stvar što će se doći do politizacije. Netko će odmah kazati kako osnivanje HAZU-a BiH donosi podjele. Znamo da ovakve inicijative uvijek iz Sarajeva bivaju dočekane na nož. Riječ je o opaskama kako je to izraz nekakvog nacionalniza, ili čak zatvaranja u etničke torovo. To je za mene nevažna retorika koja će biti korištena tri dana i onda će nestati, rekao je Pehar, te napomenuo kako ipak i dalje ostaje problem okupljanja kvalitetnih ljudi, planiranja projekata i financijske konstrukcije.
Željko Ivanković, književnik i novinar upozorava kako Hrvati u BiH već imaju svoje društvo znanstvenika i umjetika – Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (HDZU). – Već imamo HDZU, koja je osnovano tijekom rata u Sarajevu. Tada je imala zadatak okupiti sve hrvatske umjetnike i sveučilišne profesore, dakle, ljude koji formalno predstavljaju znanost i umjetnost. Tako sada izdajemo godišnji zbornik radova, a već smo izdali prvi svezak Hrvatske enciklopedije BiH, rekao je Ivanković.
Ističe, pak, kako je potrebno okupiti znanstveni i umjetnički potencijal ove i zemlje i dati doprinos u rješavanju najozbiljnijih problema društva. – Bojim se da je malo preambiciozno u ovakvoj zemljici praviti nekakve tri ili četiri akademije. Ima smisla okupljati intelektualni potecijal jednoga naroda, ali ne da bi se bilo konkurencija drugomu. Svi smo sami sebi konkurencija, rekao je Ivanković sarajevskim novinama.
Naglasio je, također, kako podržava osnivanje HAZU-a BiH ”ako će to doprinostiti razvoju dostojanstva i ugleda našega društva, u suprotnom to nam nije potrebno”.
Hrvatski intelektualni zbor (HIZ), nevladina organizacija koja ponajviše okuplja profesore sa Sveučilišta u Mostaru i hercegvoačke intelektualce, načelno podržava inicijativu za osnivanje HAZU-a BiH. Kažu kako je ta inicijativa stara preko deset godina, te da je odgovor na dvoentitetsko uređenje BiH. – Imamo akademije u Sarajevu i Banjoj Luci. Te dvije znanstvene ustanove odražavaju dvoentitetsko uređenje BiH. Hrvatski narod, kao i njegove institucije i političke stranke je protiv takve podjele. Naravno, u suradnji s druga dva naroda potrebno je tražiti najbolja rješenja za sve nas. Međutim, dok god postoje ove dvije akademije kojima dominaraju Srbi, odnosno Bošnjaci, normalno je očekivati kako će i Hrvati pokušavati afirmirati svoje intelektualne, kulturne i druge institucije. Stoga, HIZ daje potporu osnivanju HAZU-a BiH, rekao je dr. Mile Lasić, predsjednik HIZ-a i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Njegov imenjak i prezimenjak Mile Lasić, profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je ranije kazao kako je protiv osnivanja HAZU-a BiH jer je ”daljnje etniciziranje i provincijaliziranje katastrofalno po znanost”.
-Protivim se svakom daljnjem usitnjavanju i dovođenju u pitanje ANU-a BiH. De facto se o tomu radi, rastače se jedna od posljednjih institucija koja bi trebala biti simbol i uporište BiH. Ako se ide ka definitivnom zaokruživanju etničkih prostora i cjelina, onda su i ova formiranja neizbježna. Ali dok još ima nade da to nije završen proces, mislim da je dužnost svakog od nas, koji koliko-toliko poštuje znanost i poslove kojima se bavimo, da ustanemo u zaštitu ANU-a BiH, rekao je Lasić.