Dogovoren model izbora članova predsjedništva BiH

 

Bruxelles – Čelnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorili su u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava prema kojima bi trebalo biti onemogućeno da pripadnici jednog konstitutivnog naroda u BiH biraju člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda.

Sudionici sastanka u Bruxellesu složili su se da će do 10. listopada dogovoriti izborne modalitete koji će zadovoljiti legitimne interese konstitutivnih naroda i ostalih, uz istodobno zadovoljavanje međunarodnih standarda.

Način izbora dvaju članova predsjedništva iz Federacije BiH amandmanima na Ustav i izborni zakon trebao bi, osim provedbe odluke Europskog suda za ljudska prava, spriječiti nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili ostalima, kaže se u zaključcima sastanka kojim je predsjedao povjerenik za proširenje Štefan Fuele.

U zaključcima se kaže da su se svi sudionici složili oko potrebe hitne provedbe sudske odluke kako bi se svaki građanin Bosne i Hercegovine mogao kandidirati za člana predsjedništva BiH i Dom naroda parlamenta BiH.

Provedba odluke Sejdić-Finci, koja je donesena još 2009. godine, uvjet je koji Europska unija postavlja BiH da bi mogla napredovati u europskim integracijama. Najavljuje se da međunarodna zajednica bez rješavanja toga pitanja neće priznati rezultate parlamentarnih izbora koji bi se u BiH trebali održati sljedeće godine, a Europska unija ističe da bez toga BiH ne može podnijeti vjerodostojan zahtjev za članstvo u Uniji.

Provedba te presude podrazumijeva ukidanje odredbe da predsjedništvo BiH čine po jedan pripadnik bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda jer ona krši prava ostalih građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda da budu izabrani u to tijelo. Također se mora riješiti i pitanje Doma naroda, parlamentarnog doma u kojem nisu zastupljeni građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

Usuglašena načela potpisali su čelnici sedam političkih stranaka: Dragan Čović (HDZ BiH), Martin Raguž (HDZ 1990), Bakir Izetbegović (potpredsjednik SDA), Mirsad Đonlagić (potpredsjednik Saveza za bolju budućnost), Milorad Dodik (SNSD), Mladen Bosić (SDS) i Zlatko Lagumdžija (SDP).

Prema dogovorenim načelima, sva tri člana predsjedništva BiH birala bi se na izravnim izborima, jedan iz Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH. Oba entiteta predstavljala bi po jednu izbornu jedinicu.

Novi sastanak održat će se 10. listopada, ponovno u Bruxellesu.

Uoči današnjeg sastanka povjerenik Fuele u ime Europske komisije uputio je odgovor na zastupničko pitanje koje su postavili hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier i Tonino Picula. U odgovoru se ističe kako unutar EU postoje različiti izborni modeli te se dodaje kako Komisija potiče mjerodavna tijela Bosne i Hercegovine da iskoriste ove različite pristupe kako bi se izgradio konsenzus i osigurao jednak tretman svih etničkih skupina Bosne i Hercegovine u izbornom postupku.

Odgovor povjerenika Fulea potvrđuje da je rješavanje pitanja ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine od prioritetne važnosti za europsku perspektivu BiH.

Politički predstavnici i predstavnici vlasti pred Europom su se obvezali:

1. Prihvatanje potrebe žurne provedbe presude tako što će se osigurati da svaki građanin BiH ima pravo sudjelovati u izborima za Predsjendištvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH

2. Predsjedništvo BiH sastojat će se od tri izravno izabrana člana.

3. Dva člana izravno će se birati s teritorija Federacije prema modelu koji će se usaglasiti, a jedan će biti biran izravno s teritorije RS. FBiH i RS su po jedna izborna jedinica

4. Građani BiH koji su registrirani kao glasači za Brčko Distrikt imat će pravo glasovati za člana Predsjedništva BiH ili s teritorije RS ili s teritorije FBiH u skaldu sa zakonodavstvom koje je na snazi

5. Slažemo se kako ćemo do 10. listopada dogovoriti izborne modele koji će zadovoljiti legitimne zahtjeve kosnstitutivnih naroda i ostalih uz puno poštivanje međunarodnih stadarda. Model izbora dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH kraz amandmane na Ustav i Izborni zakon trebaju uz dodatak odluke Suda u Strazburu spriječiti nametanje izbornih rezultata bilo kojemu konstitutivnom narodu ili ostalima.

6. Stranke se slažu završiti modalitete za upostavljenje efektivnog i učinkovitog mehanizma o pitanjima iz obasti EU kroz poštivanje principa uključivanja na temeljima ovlasti koje su predviđene u Ustavu BiH što će biti predstavljeno 10. listopada.

Bevanda: Ovo je korak naprijed

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) izjavio je nakon sastankakako postignuti dogovor “djeluje kao korak naprijed”.

Bevanda se u svojoj izjavi prvenstveno držao dijela razgovora o koordinacijskom mehanizmu i obvezi na novom sastanku, 10. listopada u Bruxellesu, definiraanja “zadnjih finesa” koordinacijskog mehanizma.

“Djeluje kao korak naprijed. Posebno za koorodinacijski mehanizam… Mislim kako je danas napravljan iskorak i definirani zaključci su pravi i  prihvatljivi”, kazao je Bevanda, dodajući kako je i dalje oprezan i očekuje precizniji dogovor oko otvorenih pitanja na najavljenom narednom sastanku.

Raguž: Ovo je prekretnica i posljednja šansa
 
“Naveli smo i da će se iz Federacije birati dva člana Predsjedništva, te uvažiti ustavna struktura i zabrinutost konstitutivnih naroda i ostalih, te da se neće nametati izborna volja. Federacija je jedna izborna jedinica, a model će se tražiti ili kroz grupisanje kantona ili kroz premijum mandate”, rekao je nakon sastanka Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž

On je naveo kako se više ne smije gubiti vrijeme i da se mora doći do rješenja. “Ovo je prekretnica u odnosima i posljednja šansa da ne izgubimo fondove”, rekao je Raguž.

Đonlagić: Postignut pomak, ali ne i konačan dogovor

“Na sastanku političkih lidera iz BiH i predstavnika Europske komisije, u okviru treće runde dijaloga na visokoj razini o procesu pridruživanja, postignut je pomak u pregovorima o provedbi odluke “Sejdić-Finci”, ali ne i precizan dogovor”, rekao potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Mirsad Đonlagić.

Đonlagić je rekao kako prijedlog SDA i HDZ-a BiH nije prihvaćen kao konačno riješenje i kako je u opticaju nekoliko ranijih prijedloga, na kojima će se raditi narednih dana.

“Dogovoreno je da narednih 10 dana naporno radimo na traženju rješenja kako bismo definirali detalje” dodao je Đonlagić.

Dodik: Afirmirali smo stavove RS-a
 
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je kako je Republika Srpska definitivno stavila točku na priču o odluci “Sejdić-Finci” i afirmirala svoje ranije utvrđene stavove u svezi sa izravnim izborom članova Predsjedništva BiH i činjenicom kako je RS jedna izborna jedinica.

On je naglasio kako bi 10. listopada trebao biti održan još jedan sastanak, kada bi bio potpisan i određeni dogovor o promjenama Ustava BiH u pogledu provedbe odluke “Sejdić-Finci”.

Dodik je dodao kakoa predstavnici iz RS na taj sastanak mogu ići opušteno, jer su ključna pitanja završena onako kako su i zagovarali.

“Što se tiče mehanizma koordinacije, on je finaliziran i značajan broj sudionika je suglasan sa predloženim rješenjem. Ostalo je i tu da se još dogovore neki detalji do 10. listopada, tako da bi tog datuma u Briselu trebalo da budu i formalno stvoreni uslovi da BiH, a time i Republika Srpska, aplicira za status kandidata u EU, čime bi završili jedno teško poglavanje odnosa i uspostavili sasvim novu dinamiku”, naglasio je Dodik.

Dodik je rekao da su on i predsjednik SDS-a Mladen Bosić danas u Briselu izašli sa identičnim stavovima u pogledu ranijeg dogovora i u poziciji da jasno stave do znanja da Republika Srpska ne vidi drugačije rješenje od onoga koje su sve vrijeme i zastupali.

Lagumdžija kritizirao Komšića zbog nepredstavljanja Hrvata

Bakir Izetbegović i Dragan Čović su na današnjem sastanku iznijeli model koji su kao dogovorili, a u kojem se slažu o principima modela, ali ne i u zemljovidima, kazao je u izjavi za Fenu predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija. Pojasnio je kako je predloženi model podrazumijevao crtanje karata u smislu podjele FBiH na dva dijela.

– Od nas se tražilo da načelno prihvatimo model, a da onda crtamo karte, što je za SDPBiH potpuno i apsolutno neprihvatljivo. Njihova ideja bila je podjela FBiH na “zeleni” i “plavi”  dio, što je za nas nepojmljivo – rekao je.

Dodao je kako ne zna šta je gore, “da SDA i HDZ narednih godinu dana crtaju zemljovide i oduzimaju vrijeme ili se uspiju dogovoriti oko tih zemljovida koje bi dovele do još dubljih podjela”.

– Jasno sam iznio da SDPBiH to asolutno ne zanima. Legalistički prihvatam da oni to rade, ali će se SDPBiH svim demokratskim sredstvima boriti protiv “DB” (Dragan i Bakir) metode – kazao je Lagumdžija.

Uvjeren je da je danas “pokopan” ovaj model, ali, dodaje kako “ne jamči da se neće ponovo reinkarnirati”.

– Veliki broj sudionika sastanka je jasno rekao kako ni oni nisu spremni da idu u ovaj proces ukoliko SDPBiH ne želi sudjelovati u tome. Mi ne možemo ići u nešto što je za nas neprihvatljivo, pa makar ostali sami protiv svih – istakao je Lagumdžija.

Danas je konačno, dodao je, BiH dobila veću uključenost Europske unije u rješavanje ovih ključnih problema.

– Također, zaustavili smo sankcije za BiH koje su već bile na horizontu. Iskreno se nadam kako će ovaj treći sastanak na visokoj razini rezultirati rješenjem – naglasio je.

Principi koji su dogovoreni na sastanku su odredili da će članovi Predsjedništva BiH biti birani izravnim izborom i to dva iz FBiH i jedan iz RS-a.

– Naglašavam i kako su i FBiH i RS, svaka po sebi, po jedna izborna jedinica kao i da svaki modalitet mora da sadrži prihvatanje legitimnih zahtjeva svakih od konstitutivnih naroda, kao i onih koji spadaju u kategoriju ‘ostalih’, u skladu s međunarodnim standardima – izjavio je Lagumdžija za Fenu.

Lider SDP-a BiH kazao je da “danas ponovo ima nade” da će se doći do odgovarajućeg rješenja.

– Također, puno smo postigli i kada je u pitanju mehanizam koordinacije – izdvojio je.

Lagumdžija je prokomentirao i nedolazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na sastanak u Briselu, iako je bio pozvan.

– Moram priznati kako su mnogi sudionici sastanka ovo komentirali, jer se očekivalo kako će on predvoditi izaslanstvo u Bruxellesu. Tu je mogao braniti i interese građana BiH, pa i interese naroda iz kojeg dolazi(!). Nažalost, to se nije desilo i mnogi su ocijenili kako to samo govori o apsurdu u kojem se nalazimo, jer izgleda kako ovdje još uvijek imamo one koji demagoški drugima drže lekcije, a ne rade posao za koji su izabrani – zaključio je Lagumdžija u izjavi za Agenciju Fena.

RPŽ/H/F