Čović i Ljubić o dogovoru iz Banje Luke

Mostar – Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović izjavio je kako je stajalište ove stranke i njegovo osobno da unutarnji preustroj BiH mora biti radikalan te da se on mora odnositi na cjelokupni državni teritorij, uključujući Republiku Srpsku.

“Cijela BiH je u pitanju kada govorimo o četiri federalne jedinice. To znači da apsolutno postoji mogućnost da se neki dijelovi današnje RS nađu u nekim drugim teritorijalnim jedinicama”, izjavio je Čović kako ga u srijedu citira “Dnevni avaz”.

Načelni dogovor o unutarnjem preustroju BiH postigli su u ponedjeljak na sastanku održanom u Banja Luci Čović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, no nakon toga uslijedile su potpuno oprečne interpretacije o tome što bi zapravo značila uspostava nove četiri teritorijalne jedinice umjesto postojeća dva entiteta.

Tihić je već u ponedjeljak naknadno izjavio kako je rječ o regijama koje bi bile utemeljene na zemljopisnim, gospodarskim i prometnim kriterijima, dok je Dodik tumačio kako je postignut jasan dogovor da svaki preustroj mora uvažavati opstanak RS u sadašnjim granicama.

“Crtanje karata posljednja je stvar koju ćemo napraviti. To je tema koja ostaje za neki naredni put. Tek kada napravimo državu koja je funkcionalna doći će završna faza gdje ćemo pokušati vezivati određene općinske prostore i dijelove općina za pojedinu teritorijalnu jedinicu”, izjavio je tim povodom Dragan Čović.

Predsjednik HDZ BiH također je odlučno odbio prigovore poput onoga kojega je izrekao član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić optužujući Čovića i Tihića da su zapravo pristali na podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio.

“Nije naša nakana praviti državice u državici nego osigurati kvalitetnu i dugoročno održivu BiH”, kazao je Čović potvrdivši istodobno kako su predstavnici međunarodne zajednice u BiH već pozitivno reagirali na dogovor iz Banja Luke.

Nepovoljan omjer u Parlamentu BiH

Potporu tom dogovoru odnosno zajedničkoj izjavi trojice političkih čelnika u utorak je dao i Miroslav Lajčak koji za sada nastavlja obnašati dužnost Visokog predstavnika za BiH unatoč činjenici da je izabran za ministra vanjskih poslova Slovačke.

Lajčak je pozvao sve one koji osporavaju dogovor iz Banja Luke da u predstojećoj raspravi u Parlamentu BiH o zakonima koji bi osigurali provedbu tog dogovora budu konstruktivni i pokušaju doprinijeti usvajanju što kvalitetnijih rješenja.

Prema postojećem omjeru snaga u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, HDZ BiH, SDA i SNSD još nemaju potrebnu većinu za usvajanje zakona koji bi značili provedbu dogovora iz Banja Luke. Za usvajanje zakona potrebni su im glasovi najmanje 28 zastupnika, a tri stranke u ovom trenutku ih imaju tek 19, pa im ostaje da pokušaju uvjeriti i ostale stranke u prihvatljivost ponuđenih rješenja.

HDZ 1990: Dogovor bez praktičnog značaja

S obzirom na interes medija za sastanak trojice stranačkih čelnika u Banjoj Luci i za stajalište HDZ–a 1990 o ovom sastanku, dajemo sljedeće priopćenje:

Način na koji se trojica stranačkih čelnika Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH) i Sulejman Tihić (SDA) od Pruda do Banja Luke bave krucijalnim pitanjima za čitavu zemlju BiH i sve građane, neodoljivo podsjeća na voluntarizam tako prisutan u političkoj praksi u posljednjem desetljeću u BiH. Način uređenja države, posebno ustavna struktura, nadilaze kompetencije trojice, šestorice… lidera i pripadaju u nadležnost institucija i zastupnika izabranih od građana i naroda.

Glede dogovora o tri teritorijalne jedinice znakovito je da su sama trojica potpisnika prije nego što se osušila i tinta na papiru izašla s različitim tumačenjima. Prema tome, ovom dogovoru ne treba pridavati veći značaj nego što je konzultativni sastanak trojice stranačkih čelnika. Posebno je pitanje motiva potpisnika koji bi trebali znati da za usvajanje ustavnih promjena trebaju glasovati najmanje dvije trećine zastupnika u Parlamentu BiH, što njihove tri stranke ni izbliza nemaju pa je nelogično da nisu tražili širu političku podršku najmanje aktualne parlamentarne većine.

HDZ 1990 podsjeća na svoju povijesnu i odlučujuću ulogu u odbijanju travanjskog paketa amandmana na Ustav BiH, koji je trebao trajno legalizirati dvoentitetsku podjelu BiH, a što je omogućilo uvjete da se uopće razgovara o ustroju BiH. HDZ 1990 ostaje kod svoga stajališta o potrebi preustroja BiH u Federaciju koja će imati više od dvije federalne jedinice. Zato se zalažemo za donošenje novoga ustava, jer nikakvim popravcima sadašnjeg ustava, a zapravo Anexa 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, nije moguće osigurati funkcionalnu i demokratsku BiH. U tom smislu HDZ 1990 ostaje privržen načelima Kreševske deklaracije šest hrvatskih političkih stranaka.

HDZ 1990 je zato ovlastio svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da pokrenu inicijativu za formiranje parlamentarne radne skupine koja bi imala zadaću izraditi prijedlog novoga ustava BiH, koji će učiniti ovu zemlju funkcionalnom i demokratskom, u kojoj će se individualna i kolektivna prava standardizirati na europski način na čitavom prostoru BiH, kaže se u priopćenju za javnost HDZ–a 1990.

Reakcije srpskih i bošnjačkih oporbenih političara

I dok je u RS–u SDS, koji je utemeljio Radovan Karadžić, optužio Dodika da trguje s RS–om, dotle se predsjednik SDA Tihić našao pod najvećim udarom. Bošnjački član BiH Predsjedništva Haris Silajdžić ocijenio je Tihića izdajnikom.

Ovdje se radi o dogovoru o podjeli Federacije. Republika Srpska ostaje neupitna, prema tome, sve regije i entiteti se odnose na Federaciju, što znači da ćemo imati entitet s hrvatskom većinom i ‘stolnim gradom’ Mostarom, da će Posavina ostati u Republici Srpskoj i da ćemo imati distrikt Sarajevo i Bošnjake sabijene u tuzlanskom, zeničkom i bihaćkom getu ili enklavi, tvrdi Silajdžić. Na sličan način je komentirao dogovor i predsjednik SDP–a Zlatko Lagumdžija, koji je jedan od najžešćih protivnika decentralizaciji zemlje. Najspornije je to što i Silajdžić i Lagumdžija dogovor o budućnosti BiH vide iz svoje sarajevske vizure, koja uglavnom odražava i želju dijela jednoga naroda za apsolutnom dominacijom u BiH.