Bruxelles – Pet godina nakon velikog proširenja Europske unije, tzv. velikog praska, nove članice iz središnje Europe smatraju da se njihov glas u Bruxellesu ne čuje, otkriva novo ispitivanje čiji su rezultati objavljeni ovoga tjedna.
Dio problema je u “pasivnoj inertnosti” tih zemalja koja potječe još iz pretpristupnog razdoblja kada im je Bruxelles govorio što da rade i one su to jednostavno činile. Nove članice tek se moraju naviknuti na to da Bruxelles nije Moskva, objašnjava autor ispitivanja, analitičar Otvorenog društva Marin Lessenski.
Ispitivanje utemeljeno na zasebnim stručnim izvješćima o Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, pokazalo je da je uobičajena reakcija novih članica da prihvate rješenja koja im se nametnu. No, kad bi se njih pitalo, Europska bi unija u roku od nekoliko mjeseci primila Hrvatsku i Srbiju te omogućila brži ulazak Moldaviji i Ukrajini, navodi se u ispitivanju. Nove članice zauzimaju se također za gradnju novih nuklearki u regiji, reviziju pravila eurozone kako bi se omogućilo brže primanje novih članica te ukidanje ograničenja za slobodno kretanje radnika.
Europska unija primila je 1.svibnja 2004. godine osam bivših komunističkih zemalja – Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju te dvije sredozemne otočne države Maltu i Cipar. Tri godine poslije, 1.siječnja 2007., primljene su Bugarska i Rumunjska.