BiH traži pomoć MMF-a kako bi se spriječio financijski kolaps entiteta, županija i općina

Sarajevo – Nakon što je odbačena inicijativa da se rupe u proračunima pokriju povećanjem stope PDV-a, čini se, kako vlastima u BiH nije preostalo drugo do li pozvati u pomoć MMF.

Zaključak je usvojen jednoglasno na sjednici Fiskalnog vijeća, kojeg čine premijeri i ministri financija BiH, entiteta i Distrikta Brčko, nakon što je utvrđen fiskalni okvir za razdoblje 2012-2014. Milan Suc rezidentni predstavnik MMF-a u Sarajevu, potvrdio je kako im je stigao „poziv u pomoć“ predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande.

„Međunarodni monetarni fond je dobio pismo predsjedatelja Vijeća ministara, gosp. Bevande, kojim se traži početak razgovora o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom. Datumi za početak ovih razgovora trebaju se tek utvrditi”, kazao je Suc za Deutsche Welle.

Stand by aranžman kojeg je BiH zaključila s MMF-om 2009. predviđao je da zemlja, kroz tri godine, u tri tranše, dobije milijardu i 200 milijuna eura pomoći, uz kamatnu stopu od samo 1,34 posto. Dvije trećine namjenjeno je bilo Federaciji BiH, jedna trećina Republici Srpskoj, za pokrivanja proračunskih deficita. S druge strane, vlasti u BiH su se obvezale provesti reforme i smanjiti proračunske izdatke.

No, ovo drugo nije se dogodilo. BiH je dobila samo trećinu novca, 400 milijuna eura, a aranžman je prekinut zbog neispunjavanja zadanih uvjeta. Vjekoslav Bevanda boji se kako će uvijeti MMF-a sada biti daleko nepovoljniji.

„Od postizborne krize i formiranja federalne Vlade, onako kako je formirana, prestali su se ispunjavati uvjeti i aražman je jednostavno propao. Sad su svi došli do toga da bi pod onim uvijetima trebalo nastaviti aranžman s MMF-om. Međutim, to se više nikada neće ponoviti zbog naše nevjerodostojnosti. Taj novac je odobren uz kamatu od 1,34 posto, na to smo imali beskamatni kredit Svjetske banke i grant Europske komisije”, kazao je Bevanda za Deutsche Welle.

On misli da će novi uvjeti biti puno strožiji nego što su bili raniji te da je sada sve neizvijesno: „To se državne razine apsolutno ne tiče, ali eto, misleći na ukupnu konsolidaciju, znamo da su županije, općine, da je sve to u financijskom kolapsu, ja ću učiniti sve što mogu. Morat će se definirati novo pismo namjere i utvrditi novi kriteriji, da bi dobili novac.”

Bolje MMF, nego veći PDV

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako aranžman s MMF-om nije najidealnije rješenje za saniranje stanja u ekonomiji niti je poticaj razvoju ekonomije, ali u situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i u situaciji u kojoj se predlažu alternative su mnogo gore, poput povećanja PDV-a. On misli da je aranžman s MMF-om  jedan od poteza koji može osigurati stabilnost i proračunsku i ekonomsku.

„Dvije su ključne stvari koje aranžman s MMF-om donosi – to je stabilnost koja pozitivno utječe na kreditni rejting, a druga jesu upravo uvjeti MMF-a koji znače neophodne reforme, promjene u sustavu trošenja proračunskog novca. A ako je vlastima u BiH potreban i izgovor pred socijalnim i drugim kategorijama da nešto što je dobro za BiH, moraju učiniti zbog MMF-a i to je dobro samo nek se pravi potezi naprave”, kaže Gavran

On, međutim, upozorava kako ne bi bilo dobro da se ponovi ranije iskustvo kada su vlasti uzeli dio novca od MMF-a, kako bi pokrili proračunske deficite, a pri tom dogovorene reforme nisu proveli.

RPŽ/DW