Sarajevo – Predsjedatelj Vijeća ministara Nikola Špirić jučer je potvrdio da će se 27.travnja članovi Fiskalnog vijeća u Sarajevu sastati i pregovarati s delegacijom MMF–a te da bi tada trebalo biti jasno hoće li BiH zaključiti aranžman s ovom međunarodnom financijskom institucijom.
Dragan Vrankić, državni ministar financija i ovlašteni pregovarač BiH s MMF–om potvrdio je informaciju da će u proračunima u BiH ove godine nedostajati 810 milijuna KM, dodajući da je ciljani deficit u ovoj godini tri, a u narednoj dva posto bruto domaćeg proizvoda.
Kamata 300 milijuna
Zastupnički dom Parlamenta Federacije jučerje, odgađajući s donošenjem odluke o obveznicama za isplatu stare devizne štednje, teško ugrozio financijski sustav, a skora presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu mogla bi ovaj entitet staviti pred nemoguć izbor i potpunu blokadu. Pred Sudom u Strasbourgu nalazi se više tisuća žalbi starih deviznih štediša koji godinama od institucija BiH traže isplatu onoga što su imali na računima prije izbijanja rata. Ukupno se u FBiH radi o potraživanjima vrijednim 200 milijuna maraka bez uračunatih kamata.
Procjenjuje se da bi težina konačnih presuda bila oko 500 milijuna, što bi u godini teške krize veći entitet praktično dovelo pred raspad. Donošenje odluke kojom bi praktično Federacija jamčila za isplatu potraživanja prijeratne devizne štednje bio je posljednji adut da se ne dogodi neminovna potpuna blokada federalnog proračuna. “Razočaran sam ponašanjem i odnosom federalnog Parlamenta.
Ispada da je jedino ministru financija stalo do održanja financijske stabilnosti i neblokiranja proračuna Federacije BiH”, rekao je za Večernjak Vjekoslav Bevanda, koji je i dopredsjednik Vlade FBiH. Nakon nedavne presude Ustavnoga suda BiH, koji je stao na stranu odluka Vlade Republike Srpske koja je samostalno krenula u poravnanje stare devizne štednje, štediše u Federaciji dovedene su u krajnje nepovoljan položaj. Odugovlačenje Parlamenta da pokaže ozbiljnost pred stanjem koje može nastupiti je nevjerojatna.
Godina nestabilnosti
Scenarij, uz financijski kolaps, vodi i k političkoj nestabilnosti, neredima, čak i mogućim konfliktnim situacijama. Zakon se odnosi se na štediše domaćih banaka, i to samo one koji su dosad završili postupak verifikacije svojih potraživanja. Za one koji to nisu uradili bit će omogućen dodatni rok od dva mjeseca, prvotno zakonom predviđen između travnja i lipnja, ali će i on morati biti prolongiran. Fiksna kamata na obveznice je, prema Vladinu prijedlogu, 2,5% godišnje, a jedna obveznica vrijedit će jednu marku. Godišnja kamata na iznos duga od početka 1992. je 0,5 posto.