Banja Luka – Čelnici HDZ–a BiH Dragan Čović, SDA Sulejman Tihić i SNSD–a Milorad Dodik postigli su jučer u Banjoj Luci dogovor koji je nastavak Prudskog sporazuma. Potpis na dokument kojim se utvrđuje unutarnje teritorijalno uređenje zemlje s četiri teritorijalne jedinice događaj je iznimno važan, dakako, ako dobije potporu u državnome Parlamentu i zaživi u stvarnosti.
No, ova inicijativa je najznačajnija od svih dosadašnjih pokušaja i napose što su ovu izjavu potpisala trojica domaćih dužnosnika bez posredovanja i pritisaka od međunarodne zajednice. Čović, Tihić i Dodik, makar kroz okvirni politički sporazum, ispunili su minimum očekivanja naroda koje predstavljaju.
Za Bošnjake je kao najvažnija stavka osiguran pravni kontinuitet i nedjeljivost Bosne i Hercegovine, Srbima je osigurana snažno decentralizirana država, Hrvati bi dobili jednu dominantnu federalnu jedinicu budući da ih u Republici Srpskoj nema, a u Federaciji BiH su institucionalna manjina.
U najvažnijem dijelu sporazuma se o osnovnim načelima funkcioniranja BiH navodi:
1. BiH je suverena država u međunarodno priznatim granicama,
2. BiH je demokratska, socijalna i sekularna država, temeljena na vladavini prava i načelu diobe vlasti na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu,
3. BiH je decentralizirana država organizirana na tri razine vlasti. Središnja razina vlasti je sastavljena od četiri teritorijalne jedinice, gdje je svaka teritorijalna jedinica utemeljena na diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu,
4. Konkretne prijedloge ustavnih rješenja stranke će, sukladno ovoj izjavi, međusobno razmijeniti do sljedećeg sastanka koji će se održati u Mostaru 23.veljače, čiji je domaćin predsjednik HDZ–a BiH dr. Dragan Čović. Tada će se razmotriti i pitanje dvojnog državljanstva za sve građane BiH, stoji u ključnome dijelu izjave koju su potpisali Čović, Tihić i Dodik.
Odgovor na pitanje hoće li ovaj dokument biti proveden u djelo, znat će se kad se utvrde očito nove granice unutarnjeg ustrojstva. Postoji dosta špekulacija oko toga hoće li RS ostati nedodirljiva ili će FBiH biti prekrojena. To najteže pitanje ostavljeno je za kraj do kada će se iskristalizirati postoji li kritična masa, u javnosti i politici, koja je spremna pristati na ovaj aranžman koji će zasigurno izazvati dosta komentara.