Čačić obmanuo javnost: Plin je skuplji 30%, a struja i do sto kuna

Zagreb – Vlada, točnije njezin prvi potpredsjednik Radimir Čačić, prošlog je tjedna bezobrazno obmanuo javnost ustvrdivši da će za prosječno kućanstvo plin poskupjeti 33 kune, a električna energija 40 kuna.

Slučajno ili namjerno, Čačić je za dvadesetak kuna podcijenio prosječno povećanje računa za struju, a zaboravio je i reći da je Vlada uvela još jedan parafiskalni namet za plin u iznosu od 20,63 kune koji će morati plaćati sva kućanstva bez obzira na potrošnju.

Naime, Vlada je svim hrvatskim plinarama odobrila uvođenje fiksne naknade za distribuciju plina u iznosu od 16,5 kuna (bez PDV-a).

Tako je zapravo plin poskupio znatno više od rečenih 22 posto jer će građani za svaki ispostavljeni račun lokalnoj plinari morati platiti i tu fiksnu naknadu.

– Točno. Do sada građani nisu plaćali nikakvu fiksnu naknada, a od sada će, osim računa za potrošeni, plin morati platiti još i naknadu od 16,50 kuna. Taj iznos bit će sastavni dio svakog budućeg računa – potvrdili su nam u Gradskoj plinari Zagreb. To znači da će kućanstva koja su do sada, primjerice, u prosjeku za plin mjesečno izdvajala 200 kuna ubuduće dobivati račun u iznosu od 264,63 kune – što je povećanje od čak 32,3 posto. Odnosno, deset posto više od Čačićeve računice.

Iako se novi namet odnosi samo na račune za plin, i novi računi za struju bit će znatno veći nego što je Čačić najavio.

Kako objašnjava Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga potrošača Hrvatske, Čačićev proračun temelji se na činjenici da HEP ima 2,2 milijuna tarifnih obračunskih jedinica, koje je on poistovjetio s kućanstvima. Ipak, njih je znatno manje – prema posljednjem, popisu tek 1,6 milijuna. Ostalih 600 tisuća potrošača su stubišta, garaže i razni gospodarski objekti gdje je potrošnja puno manja nego u kućanstvima.

Uzme li se taj manji broj u računicu, ispada da će u prosječnom kućanstvu račun porasti za 60, a ne za 40 kuna kako tvrdi Čačić. Dapače, u krajevima Hrvatske gdje potrošači nemaju pristup plinu ili jeftinoj toplinskoj energiji, poput Dalmacije i ruralnih područja kontinentalne Hrvatske, prosječni bi računi mogli porasti i za 100 kuna, tvrdi Kurtović.

Zbog svega najavljuje da će potrošačke udruge pokušati pravnim putem osporiti poskupljenje. Temelj za to trebala bi biti činjenica da je Vlada odluku donijela bez valjanog prethodnog mišljenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Naime, Vlada je raspolagala mišljenjem Agencije iz 2010., koje je napravljeno temeljem podataka za 2009. Zbog toga je upitno je li ono mjerodavno, no čak i da jest – kako tvrde u Agenciji – konačno povećanje cijene struje za kućanstva je 6 posto veće nego što je tada bilo odobreno.

HERA se proglasila nepotrebnom

Državne institucije u Hrvatskoj, često suočene s teškom odlukom, pribjegnu tome da se proglase nenadležnima. Ipak, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) prva je koja se u takvoj situaciji proglasila nepotrebnom. Nakon što su potrošačke udruge najavile tužbe tvrdeći kako je odluka o poskupljenju energije donesena nelegalno jer Vlada nije tražila prethodno mišljenje HERA-e – kako zakon nalaže – Agencija se oglasila priopćenjem. – Poskupljenje je zakonito jer je Vlada imala mišljenje Agencije iz 2010., a ono ionako nije obvezujuće – poručili su iz Agencije. Na taj način, HERA je negirala sam smisao svog postojanja. Jer, ako Vlada ne mora prihvatiti, pa čak niti tražiti mišljenje regulatorne agencije pri povećanju cijene energije, koji je smisao tog mišljenja i agencije koja ga daje? Što uopće regulira HERA?

RPŽ/VL