Mostar – Čelnici vodećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih političkih stranaka predstavili su jučer svoje prijedloga oko ustavnih promjena koje zahtijeva presuda iz Strasbourga u predmetu Sjedić-Finci, pri čemu su predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) izrazili očekivanje da to bude samo početak promjena koji bi uključio i novi teritorijalni preustroj zemlje.
Istodobno, srpske političke stranke su se zauzele za dosljedno slovo Daytona koje jedino jamči suverenost srpskog naroda, dok pak bošnjački političari zagovaraju sustav koji bi doveo do dalje i šire majorizacije. Najveći broj iznesenih prijedloga imao je uporište u propalom travanjskom odnosno butmirskom paketu. ?Predsjednik HDZ-a 1990 i Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić iznio je prijedloge po kojima bi se uz zaštitu manjinskih naroda osigurali mehanizmi i da se izbjegne situacija po kojoj bi Hrvatima predstavnike u vlasti birali Bošnjaci ili pak Srbi. ?“Ovi prijedlozi se odnose isključivo na provedbu presude Europskog suda za ljudska prava.
Inače, HDZ 1990 smatra da BiH treba novi ustav koji će je učiniti stabilnom i prosperitetnom zemljom triju ravnopravnih naroda i svih građana, koji treba uključivati i novu teritorijalnu organizaciju koja podrazumijeva više od dvije federalne jedinice”, rekao je Ljubić na sjednici Zajedničkog povjerenstva obaju domova Parlamenta BiH za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. U prvome amandmanu kojim se predlaže izmjena načina biranja, popune i sastava državnog Doma naroda Ljubić je naveo da bi ovaj, gornji dom Parlamentarne skupštine trebao brojati 48 izaslanika. Pri tome bi se iz Federacije BiH birale dvije trećine, a iz Republike Srpske jedna trećina izaslanika. Iz Federacije BiH bi se biralo 14 Hrvata, 14 Bošnjaka, dva Srbina i dva predstavnika onih koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda (ostali). Iz Republike Srpske biralo bi se 13 Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan predstavnik manjina. Petnaest članova predstavljaju Hrvate, petnaest Bošnjake i petnaest Srbe, a tri manjine.
Primjerice, hrvatske izaslanike birao bi federalni Dom naroda, jednako kao i bošnjačke, dok bi pak hrvatski klub toga doma, kako bi se izbjegla posljednja podvala bošnjačkih stranaka SDP-SDA, birali svi zastupnici izabrani u županijske skupštine u Federaciji BiH. Kada je u pitanju Predsjedništvo, Ljubić je naveo da bi se zadržao broj od tri člana Predsjedništva koji bi se birali neizravno kroz Parlament. Oni bi se kandidirali iz Doma naroda, a potvrđivao bi ih Zastupnički dom kao zajedničku listu iz Doma naroda.
RPŽ/VL