Bruxelles – Europski čelnici sastat će se poslijepodne u Bruxellesu na novom summitu s kojeg se očekuje sveobuhvatni dogovor kojim bi se zaustavila dužnička kriza u eurozoni. Neuspjeh bi mogao imati nesagledive posljedice za EU i šire.
Svi se slažu da treba naći održivo rješenje za Grčku otpisivanjem dijela njezina duga, da treba dokapitalizirati banke kako bi mogle amortizirati gubitke na grčkim obveznicama i povećati zaštitnu moć europskog fonda za financijsku stabilnost kako se kriza ne bi proširila i na druge zemlje, u prvom redu na Italiju.
Što se tiče olakšavanja dužničkog tereta Grčkoj, sada se razgovara o reviziji drugog paketa pomoći od 109 milijardi eura, a privatni vjerovnici pristali su na otpis 21 posto svojih potraživanja.
Sada se od privatnog sektora, banaka i investicijskih fondova traži da otpišu najmanje 50 posto svojih potraživanja, što nailazi na određeni otpor. Pritom je nužno da se postigne dogovor s bankama o dobrovoljnom otpisu, jer bi se u suprotnom aktivirale police osiguranja protiv bankrota, što bi izazvalo kaos na financijskim tržištima.
Prema izvješću Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske središnje banke i Europske komisije o održivosti grčkog javnog duga, ako privatni vjerovnici ne pristanu na otpis većeg dijela duga, Grčkoj bi do 2021. godine trebale 252 milijarde eura pomoći.
Ukupni iznos potreban za dokapitalizaciju banaka fiksiran je na 108 milijardi eura. Do toga novca banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebale pokušati naći taj novac na financijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama u svojim državama, a zadnja je mogućnost obraćanja europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF).
Najviše je nedoumica kako pojačati kreditnu sposobnost EFSF-a, a da se pritom ne povećavaju jamstva država članica. Cilj je da se kreditna sposobnost višestruko uveća, pri čemu se spominju brojke od 1000 do 2500 milijarda eura.
Pored svega toga, europski partneri zatražili su od talijanskog premijera Silvija Berlusconija da do večeras predstavi program gospodarskih reformi i smanjenja deficita. Njemačka kancelerka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy upozorili su Berlusconija da nije dovoljno samo najaviti reforme nego da ih je potrebno i provesti te da si treba najprije sam pomoći pa tek onda tražiti pomoć od drugih.
Zauzvrat bi EFSF mogao preventivno djelovati i pomoći Italiji da posuđuje na financijskim tržištima po prihvatljivim uvjetima.
RPŽ/H