Zagreb – U cjelosti je potvrđena prva optužnica protiv bivšeg premijera Ive Sanadera koja ga tereti za ratno profiterstvo. Prema njoj, Sanader je, kao zamjenik ministra vanjkih poslova Mate Granića, primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je austrijska Hypo banka sredinom 90-ih odobrila Hrvatskoj.
Nakon dvostanog ročišta zatvorenog za javnost, USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš brojnim je novinarima okupljenim ispred zagrebačkog Županijskog suda rekla da je optužno vijeće potvrdilo optužnicu zbog ratnog profiterstva te da je zadovoljna tom odlukom. Spis će sada biti dostavljen drugom vijeću koje će odrediti pripremno ročište na kojem će se odrediti početak suđenja, dodala je.
Laptoš nije željela otkriti pojedinosti sa sjednice optužnog vijeća, kojim je predsjedala sutkinja Tanja Pavelin-Borzić, opravdavši se da je ročište tajno.
Sanader: Ja sam branio Hrvatsku, bio sam pukovnik
– Velika je nelogičnost tužiteljstva koje tvrdi kako je Sanader iskoristio ratno stanje i loše stanje na financijskom tržištu. Logično bi bilo da se banci koja dolazi na novo tržište daje provizija, a ne obrnuto – izjavio je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović. Sanader se, prepričava odvjetnik, obratio sudu i odbacio optužbe za ratno profiterstvo.
– Ja sam branio Hrvatsku, bio sam pukovnik – prenio je njegove riječi Prodanović, koji je uvjeren kako je optužba o ratnom profiterstvu podignuta samo kako bi Sanader mogao sjesti na optuženičku klupu.
Velike sigurnosne mjere u i oko zgrade suda
Sanaderovo pojavljivanje na sudu obilježile su velike sigurnosne mjere u i oko zgrade suda. Bivši premijer dovezen je u crnom policijskom kombiju mercedes, koji je u pratnji vozila pravosudne policije ušao u dvorište suda kroz stražnji ulaz. Optužno vijeće, suprotno uobičajenoj praksi, zasjedalo je u dvorani istražnog centra u prizemlju, a svi hodnici kojima je bivši premijer prolazio bili su ispražnjeni.
Optužnica protiv Sanadera prva je u kojoj se nedjelo zloporabe položaja i ovlasti povezuje sa zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva u pretvorbi i privatizaciji. Nakon te optužnice, bivši premijer optužen je i za primanje 10 milijuna eura mita od mađarske naftne tvrtke MOL-a kojoj je za protuuslugu navodno omogućio preuzimanje većinskog upravljačkog paketa u Ini.
RPŽ/H