Zagreb – Četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora vladajući HDZ još može “dograditi” svoj birački rejting. Politički analitičari, kao neophodan dio tog postupka vide i tzv. pomirenje s obitelji Tuđman. HDZ je, naime, deficitaran u podršci dijela biračkog tijela koje je razočarano višegodišnjom smanjenom državotvornošću vladajuće politike, pa prijeti apstinencija ili sijanje “desnih” glasova na više političkih opcija i stranaka koje imaju male šanse prijeći izborni prag. Jadranka Kosor, u odnosu prema obitelji Tuđman ima mnogo topliji stav no što ga je imao Ivo Sanader, u čije su vrijeme vlasti odnosi između obitelji Tuđman i HDZ-a pali na najnižu razinu.
– Ovdje nije riječ o pomirenju s našom obitelji nego o tome po kojem će se načelu HDZ i RH ponašati u EU, hoće li se HDZ vratiti načelima politike suvereniteta – kaže prof. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Upitan je li obitelj Tuđman spremna pomoći HDZ-u na ovim izborima, jer će mu, zbog jačine sinergije oko Kukuriku-koalicije, takva pomoć biti neophodna, M. Tuđman ponavlja potrebu za “novim programatskim opredjeljenjem HDZ-a”. Objašnjava što bi to značilo – da HDZ u uvjetima ulaska Hrvatske u EU zauzme načela kojima se vode vladajuće politike u, primjerice, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj, a koje provode politiku oslonca i zaštite vlastitog državnog suvereniteta i to vide kao jamstvo napretka unutar EU.
– Dakle, HDZ bi trebao odustati od politike kako nema alternative za sve ono što se od nas iz središnjice EU traži – drži Tuđman. Kaže da su spomenute srednjoeuropske države, članice Unije, shvatile da bez artikulacije svojih interesa neće prosperirati. – Prihvati li HDZ takvo načelo hrvatske državne politike, dobit će mandat da dalje vodi RH – uvjeren je Tuđman.
No nije ni taj programatski iskorak dovoljan. Tuđman kaže da je HDZ-u potreban i iskorak k unutrašnjoj demokratizaciji stranke. – U 8 godina vladanja I. Sanadera HDZ je izgubio polovicu biračkog tijela, uzme li se u obzir da je dobivao i više od 40 posto glasova, a pogotovu ako spomenem da je Franjo Tuđman imao i širi birački temelj od 60 do gotovo 70 posto potpore, dakle dobivao je i glasove “nehadezeovaca” – kaže. Unutrašnja demokratizacija znači raskid s biranjem vodstva “aklamacijama”. Tuđman se zalaže za povratak “pravim” izbornim saborima stranke, kada se, ako treba i 2, 3 dana bistri većinska opcija u HDZ-u. – Pokrene li gđa Kosor akciju demokratizacije i prigrli li načelo održavanja državnih interesa unutar EU, dobit će i unutarstranačku potporu od većine sposobnih i uglednih ljudi u HDZ-u na terenu – uvjeren je Tuđman.
Premda neki analitičari smatraju da se već razgovara o opciji da M. Tuđman uđe u HDZ i zauzme mjesto i na izbornoj listi ove stranke, te da nije zanemarivo da je na prošlim predsjedničkim izborima u izbornim jedinicama u Zagrebu dobio 6 posto glasova, profesor se o toj temi još ne izjašnjava. – Preskočimo sada to – kaže. Stječe se dojam, međutim, da su on i obitelj Tuđman spremni pomoći HDZ-u u “brušenju” novog “euro HDZ-a”. – Ulaskom RH u EU zapravo završava i program Franje Tuđmana, kojem je EU bio cilj još 30. svibnja 1990. HDZ-u sada ne treba povratak na staro nego da u novim uvjetima ulaska u EU gradi uspješnu, konkurentnu politiku, k punoljetnoj, suverenoj državi – smatra M. Tuđman.
Karamarko ipak još nije odlučio
Za razliku od prethodnih parlamentarnih izbora, Miroslav Tuđman ovoga puta neće biti na izbornim listama neke od malih, državotvornih stranaka. Premda idejno podržava, primjerice Hrast, vidno je razočaran činjenicom da takvi pokreti i udruge nikako ne uspijevaju zbog, u pravilu, liderskih taština. Enigma još ostaje Tomislav Karamarko. Vijesti da je “sve dogovoreno” s HDZ-om još su na “dugom štapu”. Naprotiv, kažu provjereni izvori, politički razgovori na najvišim razinama nisu još ni održani. Moguće je, međutim, da će početkom rujna ta enigma biti riješena.
RPŽ/VL